Na samom početku sjednice premijer Andrej Plenković podsjetio je na pregovore s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi. "Ovo nije Vlada koja nije išla u pravcu povećanja prava radnika", kazao je i podsjetio da se sa sindikatima državnih i javnih službi dogovaraju povećanja plaća.
"Želimo nastaviti razgovarati, tražiti rješenja, najbitnije je da većina javnosti shvati da je ovo Vlada u kojoj će u četiri godine mandata temeljem Temeljnog kolektivnog ugovora plaće porasti za 18,3 posto. To nije bilo često u ranijim vladama. Važno je da svi shvate, imali smo konzistentnu politiku plaća. Mi smo svjesni da naši partneri i pregovarači s druge strane stola, svi imaju jedno dugo pamćenje, njihova perspektiva nije samo razgovor s aktualnom vladom. Mi u cijelom mandatu rješavamo popriličan broj kostura iz ormara. Nastojat ćemo popraviti što možemo", istaknuo je.
"Jučer je bio mirni prosvjed koji poštujemo. Ovo nije Vlada koja nije išla ususret pravima radnika, povećanju plaća i mirovina. Malo smo i odgovorni što su se povećale plaće u našem mandatu za 11,49 posto, što ćemo danas na Vladi nakon pregovora sa sindikatima državnih službi potvrditi kao dogovor", nastavio je Plenković.
Pozvao predstavnike sindikata na razgovore
"Pozivam predstavnike sindikata na razgovore, mi moramo još malo o tome razgovarati, pronaći rješenje. Ono što je sigurno i što odgovorno tvrdimo i što ministrica zna, apsolutno dijelimo stav da ne ići u školu nije rješenje. Štrajk prema Vladi koja podiže plaće jamačno za 18 posto samo zbog pitanja optike o koeficijentu, za koji ne kažemo da nije nelogičan, ne može biti dovoljan razlog da se ide na paralizaciju školskoga sustava, da se dovode u pitanje nadoknade. Ovo nije pitanje emocija, ovo je pitanje racija", istaknuo je.
"Moramo svi pokazati stupanj odgovornosti, to je glavna poruka. Ovo nije pitanje emocija, ovo je pitanje racija, argument o reformi koja zahtijeva dosta ulaganja, točno. Mi hoćemo razgovarati, razgovaramo stalno. Optuživati Vladu da ne razgovara, to nije točno, ni u kojoj varijanti. Taj argument ne stoji", kazao je Plenković.
"Apeliram na roditelje i djecu da svi skupa shvate kako ne ići u školu nije normalno. U školu se mora ići, zato škola i postoji", istaknuo je. Tvrdi i da pojedini akteri koriste prosvjed da ga ispolitiziraju protiv Vlade u predizborno vrijeme. "Nitko ovdje nije naivan niti politički od jučer da ne razumije plan B, koji je zapravo plan A cijelo vrijeme. I to svi moraju znati, i oni koji misle da se to ne vidi da nije na neki način prozreno", rekao je.
"Sve se tu vidi i zna. Ali Vladi koja povećava plaće nije korektno raditi bunt na temi koja se odnosi na djecu", dodao je Plenković i kazao da je Vlada bila uviđavna do 15. studenoga, no za dalje smatraju da je nepotrebno i nekorektno. "Ovo što se radi od utorka je i nepotrebno i nekorektno. Zovu i nas roditelji i pitaju što ćemo, dokle ćemo ne ići u školu s našom djecom", dodao je.
Novo zaduženje po povoljnim uvjetima
Plenković je izvijestio da je Ministarstvo financija izdalo obveznicu u iznosu od 11 milijardi kuna te istaknuo da je to novo zaduženje ostvareno po najpovoljnijim uvjetima u povijesti. "Zadužili smo se na domaćem tržištu kapitala po povoljnim uvjetima u iznosu od 3,5 milijardi kuna do 2024. te 7,5 milijardi kuna do 2034. godine, uz prinos od 0,36 posto i kamatnu stopu od 0,25 posto. To je mnogo povoljnije nego što je bilo ranije", rekao je Plenković.
Dodao je da "implicirana ušteda" na kamatama (koju donosi refinanciranje ranijih obveza novom obveznicom) na godišnjoj razini iznosi 340 milijuna kuna. To, kako je rekao, govori da Vlada provodi odgovornu politiku i da su država i proračun fiskalno konsolidirani te da se troši koliko se ima, a to ima odjek u pogledima financijskih institucija i na financijskim tržištima. Stoga Hrvatska, rekao je Plenković, s investicijskim kreditnim rejtingom može i na domaćem tržištu biti u poziciji da se zadužuje po bitno povoljnijim uvjetima. To je, kako je ocijenio, "istinsko postignuće" Vlade i rekao da će to osjetiti i gospodarstvenici.
Smanjio se broj blokiranih
Novi koncept ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave te stavljanje tog postupka u cijelosti pod nadzor suda predlaže Vlada konačnim prijedlogom Ovršnoga zakona koji je u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru. Zbog rasterećenja sudova zadržavaju se javni bilježnici kao povjerenici suda (koji više nisu samostalno tijelo u postupku), a poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje više neće biti tijela u postupku koja provode ovrhu, čime se administrativno rasterećuju.
Postupak ovrhe ubuduće bi se pokretao na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu. Predlaže se i centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Fine koja ovrhu provodi pod nadzorom suda. Namjera je zakona unaprijediti i pojednostaviti ovršni postupak kako bi se provodio brzo, učinkovito i ekonomično te zaštitilo dostojanstvo ovršenika da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. "Brzinu nam jamči digitalizacija, jer će spis biti potpuno digitaliziran, s propisanim obrascima", rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavljajući zakon.
Premijer Andrej Plenković je u uvodu sjednice podsjetio na sve dosadašnje aktivnosti Vlade kao pomoć blokiranim građanima - 2018. doneseni su Zakon o otpustu dugova fizičkih soba i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojima su otpisani dio dugova do 10 tisuća kuna te su obustavljene dugotrajne ovrhe koje su se pokazale nenaplativima. Uslijedio je Zakon o stečaju potrošača koji je, naglasio je premijer, također polučio efekt jer je trajno blokiranima do iznosa od 20 tisuća kuna omogućeno da se kroz jednostavni postupak stečaja potrošača oslobode tih obveza.
Da su te mjere bile učinkovite, istaknuo je Plenković, pokazuju brojke - u ožujku 2018. bilo 325.254 blokirana, a u listopadu ove godine 243.655. "To je značajno smanjenje, a posebno je važno imati na umu da je iznos blokade u ožujku 2018. kod Fine bio 43,37 milijarde kuna, a danas je 17,1 milijardi kuna. Dakle, očit korak naprijed u korist sugrađana koji su imali ovu vrstu problema", rekao je premijer najavljujući Konačni prijedlog ovršnoga zakona, mjeru kojom se, kako je rekao, zaokružuju nastojanja Vlade da pomogne blokiranima.
Deložacije se obustavljaju u zimskom razdoblju
Pritom posebno naglašava smanjenje troškova ovrhe, kao i to da se deložacije, bez obzira na okolnosti, neće smjeti provoditi u zimskom razdoblju - od 1. studenoga do 1. travnja. Troškovi se smanjuju jer se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti izdavala bi se automatizmom pa više ne bi bilo troška njezinog izdavanja, a naknada za određivanje i provedbu ovrhe na temelju vjerodostojne isprave fiksirat će se vladinom uredbom i iznosit će najviše 350 kuna.
Povećava se i zaštita dužnika - primjerice od situacije da uopće ne zna da je dužan - tako da se prethodno opominje prije donošenja rješenja o ovrsi, a povećava se i sigurnost dostave pismena (nakon dva bezuspješna pokušaja - dostava putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac - e-Građani). Proširuje se krug primanja izuzetih od ovrhe te se dodaju božićnica, uskrsnica, regres i ostale novčane prigodne nagrade za rezultate rada (do porezno priznatog odbitka), a novina je u drugom čitanju zakona da je od ovrhe izuzet i topli obrok.
Ovrha neće biti moguća nad jedinom nekretninom, a uvodi se i pravilo da je od ovrhe izuzet određeni dio svakog primanja, bez obzira radi li se o plaći ili nekom drugom primanju, čime se širi krug osoba kojima će dio primanja biti zaštićen od ovrhe (obrtnici, slobodna zanimanja). Zakon bi stupio na snagu 1. srpnja iduće godine. Prvotni je prijedlog bio 1. siječnja, ali je do odgode došlo, objasnio je Bošnjaković, zbog toga što je riječ o velikom digitalnom zahvatu u sustav.
Prihvaćen prijedlog dodatka Kolektivnom ugovoru
Vlada je prihvatila prijedlog dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, kojim je predviđen rast osnovice plaća za 6,12 posto u idućoj godini, i to u tri navrata. Ministar rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića Vlada je ovlastila za sklapanje dodatka KU-u, a on je istaknuo da su pregovori sa sindikatima državnih službenika i namještenika vođeni u dobroj vjeri i s međusobnim uvažavanjem i razumijevanjem.
Osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike u idućoj godini povećat će se za ukupno 6,12 posto u tri navrata - od 1. siječnja za dva posto, od 1. lipnja za još dva posto te posljednjih dva posto od 1. listopada. Dogovoreno je povećanje regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane s 1250 kuna na 1500 kuna i dara u prigodi Dana sv. Nikole s 500 kuna na 600 kuna. Osim toga, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu od iduće godine iznosit će dvije osnovice za izračun plaće državnog službenika i namještenika umjesto tri proračunske osnovice, naveo je Aladrović.
Utvrđene kvote za zapošljavanje stranaca u 2020.
Vlada je utvrdila godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca za 2020. godinu od 78.470 radnika. Ta se kvota odnosi na novo zapošljavanje stranaca, sezonski rad, premještaj osoba unutar društva te provedbu strateških investicijskih projekata. Za novo zapošljavanje utvrđena je kvota od 64.604 dozvole. Za graditeljstvo je predviđeno 33.300, turizam i ugostiteljstvo 18.370, promet 2904, metalsku industriju 2300, prehrambenu industriju 1410, poljoprivredu i šumarstvo 1380 dozvola itd.
Predviđeno je i 12.770 dozvola za sezonski rad, od čega u turizmu i ugostiteljstvu 12.000, a u poljoprivredi i šumarstvu 770. U okviru premještanja unutar društva utvrđena je godišnja kvota od 96 dozvola, a u okviru provedbe strateških investicijskih projekata 1000 dozvola. Omogućeno je i da se povećaju i preraspodjele kvote u turizmu i ugostiteljstvu te u graditeljstvu, za najviše 5000 dozvola, ovisno o potrebama. Godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 25.000 dozvola. (Hina, M.V.)
