Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je kako su predložene izmjene u skladu s načelom vjerovničke autonomije, odnosno da 'odlučuje onaj čiji je novac', što znači da se vjerovnike stavlja u prvi plan i omogućuje im se da odlučuju o puno više stvari nego do sada, a posebice se jačaju prava radnika u stečajnom postupku.
S obzirom na odredbe Zakona o financijskom poslovanju, stečaj više ne omogućuje nastavak poslovanja već se to rješava u predstečajnoj nagodbi. Stečajni plan donosit će vjerovnici, a ne više dužnik, budući da je rezultat stečaja prestanak postojanja dužnika. Izmjenama se ponovno omogućuje prodaja stečajnog dužnika u cjelini, a na taj način se može nastaviti i djelatnost.
Na vjerovnike se prenose i ovlasti u vezi troškova stečajnog postupka, jer se dosad znalo dogoditi da ti troškovi budu motiv za dugotrajni postupak ili da nadmaše iznos koji ostaje za naplatu. Osim toga, vjerovnicima se omogućuje da mogu individualno osporavati određene tražbine, neovisno od odluke većine vjerovnika.
>> Milanović poručio HDZ-u: Prestanite ako Boga znate
Vjerovnici će također moći lakše promijeniti stečajnog upravitelja ako su nezadovoljni njegovim radom, ograničava se broj stečajeva koje upravitelji mogu voditi kod jednog suca na tri postupka te se uvodi pravilo da stečajni upravitelj koji ne postupa savjesno gubi pravo na nagradu.
Predviđen je i niz mjera za veću zaštitu radničkih prava u stečajnom postupku - uvodi se fiksni rok od 60 dana za trajanje prethodnog postupka i onemogućuje povlačenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, čime su se dosad postupci produžavali unedogled, a radnici nisu mogli ostvariti svoja prava. Također se rješava problem povremenih 'nestanaka' dokumentacije za utvrđivanje mirovinskog staža, jer će stečajni upravitelj tu dokumentaciju morati predati HZMO-u.
Izmjenama se određuje da potraživanja za neisplaćene plaće moraju biti utvrđena u stečajnom postupku, kako bi se izbjegle situacije u kojima su troškovi postupka bili veći od moguće stečajne mase pa se postupak nije ni otvarao, rekao je Miljenić.
Ministar pravosuđa izjavio je nakon sjednice novinarima da se radi i na izmjenama Zakona o trgovačkim društvima koje bi trebale biti gotove do kraja godine. Njima bi se omogućilo da se daju i strana imena tvrtkama jer je uočeno kako pravilo po kojem to trebaju biti isključivo hrvatska imena otežava poslovanje. Naime, potrošili smo sva hrvatska imena, kazao je Miljenić.
Također se postavlja pitanje treba li tim zakonom i dalje propisivati djelatnosti ili od poduzetnika tražiti izjave o nepostojanju dugova. Razmišlja se i o tome treba li visina temeljnog kapitala, sada kada imamo tzv. tvrtke za 10 kuna, ostati na 20.000 kuna i sl. Miljenić je najavio da će uskoro biti predložene izmjene Zakona o sudskom registru kojima će se rasteretiti suci te pojednostaviti i ubrzati postupci. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
