Očekuju značajnu uštedu: Gradska uprava diže temperaturu klime za čak tri stupnja

Mjere su odgovor na nepovoljnu situaciju s energentima i preporuke za mjere štednje Europske komisije, izjavila je Hini glasnogovornica Grada Zagreba Dinka Živalj.

U početnoj fazi na četiri zgrade koje su obuhvaćene prošlotjednom uputom očekuje se ušteda od barem 20 posto u količini energije, a uštedi bi trebao doprinijeti i noćni režim hlađenja po kojem se od 18 do pet sati ujutro klima jedinice pale samo ako temperatura pređe 35 Celzijevih stupnjeva.

No, najbolja mjera za dugoročno značajno smanjenje energije je energetska obnova objekata, ističe Živalj.

Pročitajte i ovo POZIV EUROPSKIH VLADA Štede na klimi: Mislav Bago obišao institucije kako bi provjerio na kojoj se temperaturi radi

Podsjeća da je u Gradu Zagrebu završena energetska obnova 77 zgrada javne namjene, uključujući 36 vrtića, 18 osnovnih i četiri srednje škole.

Vrijednost obnove svih 77 zgrada po njezinim riječima iznosi 423 milijuna kuna, od čega je 154 milijuna kuna sufinancirano iz fondova Europske unije.

U tijeku je, ističe, energetska obnova još nekoliko zgrada, a uz to, u Gradu imaju spremno još 36 projekata za energetsku obnovu u sljedeće dvije godine, te čekaju poziv Nacionalnog plana oporavka i otpornosti da bi ih prijavili.

Pročitajte i ovo jutrošnji sastanak oko eura Reporterka Dnevnika Nove TV pitala je neke naše političare štede li energiju, pogledajte što su joj odgovorili

Iz Europske komisije stižu pozivi na štednju, apelira se na građane, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je u četvrtak da će Vlada idući tjedan predstaviti smjernice i preporuke građanima o tome kako smanjiti potrošnju energije. Preporuke će, naveo je, biti usmjerene i prema javnom sektoru, a pratit će ih medijska kampanja.

Sunčane elektrane na postojećim zgradama novi izvor energije

S ciljem povećanja korištenja obnovljivih izvora energije uz promociju korištenja sunčeve energije, Grad Zagreb od 2022. do 2024. provodi i program integriranih sunčanih elektrana na zgradama javne i gospodarske namjene i obiteljskim kućama.

Izgradnjom sunčanih elektrana omogućit će se smanjenje režijskih troškova, stvaranje preduvjeta za dekarbonizaciju zgrada, ostvarenje energetskih i klimatskih ciljeva te smanjenje emisija stakleničkih plinova povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, pojašnjava Živalj.

Kaže da temeljne aktivnosti Programa uključuju koordiniranu pripremu i pokretanje projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana i osiguranje nepovratne financijske potpore za troškove pripreme projekata.

Pročitajte i ovo od kolovoza Europska komisija planira smanjiti potrošnju plina: "Rusija nas ucjenjuje, koristi energiju kao oružje"

U kontekstu Programa javnih objekata u vlasništvu Grada dosad je provedena analiza 567 objekata i u tijeku je finalizacija prvog seta od 150 projekata s kapacitetom većim od 10 megavati i investicijskim potencijalom od 75 milijuna kuna.

Živalj podsjeća i da je na sjednici Gradske skupštine u srpnju usvojen prijedlog zaključka gradonačelnika o osnivanju društva Zagrebački sunčani krovovi s ciljem brže operacionalizacije tog procesa, a prije par dana predstavljena je i aplikacija putem koje građani i poduzetnici mogu dobiti podatke o sunčanom potencijalu vlastitog krova te uštedi u slučaju da se odluče za sunčanu elektranu na krovu.