Na početku sjednice Vlada je raspravljala o Prijedlogu nacionalnog programa reformi.


Prva točka dnevnog reda današnje sjednice Vlade bio je Prijedlog nacionalnog programa reformi koji je predstavio potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Vezani članci Sjednica Vlade (Foto: Pixell) Plenković ministrima uputio jasnu poruku: "Ovo želim od vas..." Andrej Plenković (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Nacionalni program reformi usmjeren k rastu, zapošljavanju i poreznom rasterećenju

Objasnio je da je obaveza Hrvatske kao članice EU da izradi godišnje dokumente, kao i prijedlog programa konvergencije za 2014. i dodatno razdoblje od tri godine. 'Sadržaj dokumenata je nešto na čemu se radilo mjesecima', rekao je i dodao da su reforme definirali i posebno spomenuo zaključke Vijeća za ekonomske poslove kojima su naglašeni ključni izazovi Hrvatske za područje reformi, među kojima je sustav socijalne zaštite, lošije poslovno okruženje, neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada.

U Hrvatskoj se 2015. godine uvode porez na kamate na štednju, a 2016. porez na nekretnine.

'Nacionalni program reformi sadrži dubinsku analizu te kvalitativnu procjenu utjecaja reformskih mjera', rekao je Grčić. 'Kada je u pitanju financijski sektor ključna pitanja su dostupnosti kapitala', naglasio je.

Reformske mjere uključuju 4 ključna područja - javne financije, financijski sektor, tržište rada i konkurentnost.

'Ostaje nam jačanje poslovne klime u smislu skidanja administrativnih barijera', rekao je Grčić i dodao da će dokumente odlukom Vlade i formalno uputiti u proceduru.

'Ulaskom u EU, na očaj populista, instrumenti politike postaju puno transparentiniji. Ovo što usvajamo obvezuje i zatvara prostor svim demagozima i varalicama u politici, osobito opoziciji, da pričaju što im padne na pamet, rekao je premijer Zoran Milanović i dodao da je ovo u političkom smislu smrtna presuda populistima i prevarantima u politici.

'Ovo što danas donosimo, vezano uz proračun i usklađivanje s EU,služit će kao okvir, kao opći pravac porezne i monetarne politike', rekao je premijer.

'Ponovit ću - država nam je skupa i neefikasna'

'Gospodarski rast predviđen je za 2015. i 2016. godinu. U 2014. očekuje se usporavanje rasta cijena i kretanje prema deflaciji', rekao je Slavko Linić.

'Vrlo oprezno se ide s projekcijama raste 2015., 2016. i 2017., dodao je tijekom izlaganja druge točke reda, odnosno Prijedlogu programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. godine, ministar Slavko Linić.

'Učinke smanjenja deficita nastojimo ravnomjerno rasporediti na prihodovnoj i rashodovnoj strani, da ne bi utjecali na potrošnju', rekao je Linić.

Premijer Milanović naglasio je nakon toga da su pretpostavka gospodarskog rasta reforme. 'Ponovit ću, država nam je preskupa, neefikasna i to je kronična bolest u Hrvatskoj, rekao je premijer i spomenuo primjer Švedske koja je kako bi se vratila u vrh i bila konkurentna počela smanjivati javnu potrošnju. Naglasio je kako Hrvatska ne mora kopirati Švedsku, ali da može učiti. 'Preskupi smo. Ja stalno govorim o državi, ne o građanima, država je preskupa', rekao je.

Prijedlog plana implementacije Garancije za mlade predstavio je ministar Mirando Mrsić. 'Iz Inicijative za zapošljavanje mladih za 2014-2015 osigurano je 66,35 milijuna eura Iz EU fondova do 2016. osigurano oko 150 milijuna eura', poručio je ministar.

'A što s prometnicama koje stoje zbog nekakve straćare?'

O Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izvlaštenju i određivanju naknade govorio je ministar Orsat Miljenić. ' Objasnio je kako se Zakonom precizira postupak izvlaštenja. Također, on se ubrzava, ali štite se vlasnici te se staje na kraj špekulantima.

'Ovdje se radi o projektima koji su u interesu RH, rekao je premijer i dodao da je to jedan važan, ali mali segment projekata. 'Ovo je zakon koji regulira interes RH, a što ćemo s prometnicama u gradu Zagrebu koje stoje zbog nekakve straćare, a lokalnog su karaktera?', pitao je ministra koji mu je dogovorio da se i takvi slučajevi podvode pod Zakon.

Ministrica Pusić poručila je da nije bilo racionalnog zakona o izvlaštenju mi nikada ne bi imali autoceste.

'Otpisujemo potraživanja po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika HV-a. Otpisano je oko 37% dugovanja u 1.444 predmeta', rekao je ministar Linić govoreći o Prijedlogu odluke o otpisu dospjelih i nedospjelih potraživanja po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske.

'Mali, ali važan zakon'

Ministar Ante Kotromanović predstavio je Godišnje izvješće o obrani za 2013. godinu. Pohvalio se kako njegovo ministarstvo ima dosta aktivnosti, možda više nego ostala.

'Ovo je mali zakon, ali vrlo važnom za mentalno zdravlje nacije jer rješava neke probleme koje provlačimo 70 godina kroz Hrvatsku', rekao je ministar Predrag Matić na početku izlaganja izvješća o provedbi Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja za 2013. godinu, te Izvješća o radu Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja za 2013. godinu

Unatoč žestokim kritikama i napadima pojedinaca i nekih institucija, zakon se provodi od travnja prošle godine i izvješće pokazuje da je Vlada ispunila glavni strateški cilj - očuvanje spomena na sve stradale, bez politiziranja i ideoloških motiva, vodeći se načelom "žrtva je žrtva", rekao je Matić.

Prikupljanjem podataka i provođenjem vlastitih istraživanja obuhvaćene su 82 lokacije mogućih mjesta groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, koje se nalaze u 16 županija i Gradu Zagrebu.

Istraženo je 16 lokacija, ukupno je ekshumirano 315 posmrtnih ostataka, a posmrtni ostaci 271 osobe dostojno su trajno zbrinuti, naveo je ministar Matić.

Temeljem zakona svečno je otkriveno i prvo spomen obilježje, postavljeno u znak sjećanja na 15 žrtava komunističkog režima, u Tupalama – Sincu kod Otočca, istaknuo je.

Na današnjoj sjednici Vlada je zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa Zahtjeva za referendumom Stožera za obranu hrvatskog Vukovara.

Vlada o nacionalnom programu reformi

Na dnevnom redu Vlade bio je prijedlog nacionalnog programa reformi i prijedlog programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. godine.

Vlada je o tome raspravljala slijedom obveze prema kojoj do kraja travnja Europskoj komisiji mora dostaviti ta dva dokumenta na temelju kojih će Komisija izraditi prijedlog preporuka za Hrvatsku, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.

Pusić skuplja ministre da donesu radikalne mjere

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije.

Nepoštivanje tih odredbi rezultira sankcijama koje uključuju i 'zamrzavanje' sredstava EU za državu članicu. Vlada će raspravljati i o prijedloga zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, koji donosi nekoliko novina u odnosu na sadašnje rješenje. Među ostalim se predlaže da postupak izvlaštenja, u slučajevima kada se izvlaštenje provodi radi izgradnje građevine ili izvođenja radova za koje je Vlada donijela odluku o proglašenju strateškog projekta, provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove pravosuđa. Time se nastoji postići ubrzanje izvlaštenja, kao postupaka od posebnog interesa za državu.

'Mjere štednje opravdane jedino uz radikalno rezanje prepreka investicijama'

Pred Vladom je bio i prijedlog zaključka o prihvaćanju karte regionalnih potpora za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Karta regionalnih potpora definira dvije za potpore pogodne regije. To su Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska. BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-27, za regiju Jadranska Hrvatska iznosi 60 posto, a za Kontinentalnu Hrvatsku 61,67 posto. Sukladno smjernicama EU-a, ti omjeri BDP-a uvjetuju maksimalni intenzitet potpore za Jadransku Hrvatsku u iznosu od 35 posto bruto ekvivalenta potpore, a za Kontinentalnu Hrvatsku 25 posto bruto ekvivalenta potpore. (Hina/Ma.B.)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju