Katolici i protestanti ove godine Uskrs slave 5. travnja, dok ga pravoslavni vjernici obilježavaju tjedan dana kasnije.
Različiti datumi posljedica su razlika u kalendarima koje crkve koriste već stoljećima, a sve je počelo reformom iz 16. stoljeća kada je iz kalendara "nestalo" deset dana.
Papa Grgur XIII. 1582. godine uveo je novi, gregorijanski kalendar kako bi ispravio zaostatak julijanskog kalendara, koji je do tada već značajno odstupao od stvarnog kretanja Zemlje oko Sunca. Tada je odlučeno da se nakon 4. listopada odmah prijeđe na 15. listopada i deset dana je "preskočeno", piše Euronews.
Gregorijanski kalendar danas se koristi u većini svijeta, i za vjerske i za građanske potrebe. Julijanski kalendar, koji je stariji, danas kasni 13 dana.
Još na Nicejskom saboru 325. godine određeno je da svi kršćani trebaju slaviti Uskrs na isti dan. Kasnije je prihvaćeno pravilo da se Uskrs slavi prve nedjelje nakon prvog proljetnog punog mjeseca.
No problem nastaje jer se proljetna ravnodnevnica ne računa jednako u oba kalendara. Zbog toga se datumi Uskrsa i dalje razlikuju.
Dok su katolička i većina protestantskih crkava prihvatile gregorijanski kalendar, pravoslavne crkve uglavnom su zadržale julijanski. U Rusiji se julijanski kalendar koristio i za građanske datume sve do revolucije 1917. godine.
Neke pravoslavne crkve koriste reformirani julijanski kalendar, ali ne u potpunosti. Primjerice, Grčka pravoslavna crkva koristi ga za blagdane poput Božića, ali za Uskrs i dalje koristi stari kalendar. Ruska pravoslavna crkva koristi stari kalendar za sve blagdane.
Zbog toga Grci Božić slave istog dana kao i zapadne crkve, ali ne i Uskrs, dok Rusi oba blagdana slave prema drugačijim datumima.
Prošle godine dogodilo se rijetko podudaranje pa su katolici i pravoslavci Uskrs slavili istog dana.
