Više od 4000 djece dobilo odgodu upisa u prvi razred, razlozi zabrinjavaju: "Mislim da je to ozbiljan problem s kojim ćemo se trebati nositi"

Galerija 5 5 5 5

tri vijesti o kojima se priča Ogromna šteta UŽIVO Nakon katastrofe u Omišu traje borba za život ozlijeđenih: "Nije bilo grmljavine i žica, možemo sumnjati da je požar bio podmetnut" SEZONSKA RADNICA Tijekom požara nestala Dragana: Njezin suprug krenuo u Hrvatsku, obitelj dala DNK uzorke Korisni savjeti Vatrogasni zapovjednik upozorava: "Ovo je najveća pogreška tijekom bijega od požara"

Na razini Hrvatske više od 4 tisuće djece dobilo je odgodu upisa. Ova godina u nekim županijama bila je rekordna. 4042 - toliko je prvašića dobilo odgodu upisa u prvi razred.

"U posljednjih nekoliko godina broj odgoda raste u dobrom dijelu županija. U Splitsko-dalmatinskoj županiji prije dvije godine bilo je 289 odgoda, prošle 466, a ove godine rekordnih 514!", rekla je reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica.

"Dakle, to je drastično povećanje odgoda. Što sve skupa upućuje na to da imamo jedan fenomen kojim se svi skupa trebamo pozabaviti. Teško je govoriti o razlozima zašto je tome tako. Međutim, najčešći razlozi koji se navode u nalazima stručnih službi su psihofizička nezrelost učenika", rekao je pročelnik upravnog odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić.

Da tendencija rasta postoji još od pandemije, kažu i u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi.

"Ono što vidimo pri pregledu djece jest da izostaju jezične predvještine, to su vam one vještine koje su djetetu potrebne za nesmetano razvijanje čitanja i pisanja. Izostaju emocionalna i socijalna zrelost", istaknula je Iva Linić Kozina, edukacijska rehabilitatorica iz Osnovne škole Ivan Cankar.

U Zagrebu se broj odgoda posljednjih godina kreće oko 900. Tu ima djece s poteškoćama u razvoju, ali i onih s izostankom očekivanog fiziološkog razvoja.

"Imaju nerazvijenu grafomotoriku, da imaju određenih tih emocionalnih indikatora da se ne mogu separirati od roditelja, što bude već vidljivo na testiranju koje se provodi u školi i školskoj ambulanti", rekla je specijalistica školske medicine prof. dr. sc. Vera Musil.

"Sve češće primijetimo to da djeca imaju teškoće s iskazivanjem svojih misli. Smanjeni opseg vokabulara. Naprosto djeca nemaju više kapacitet da se jezično izražavaju kao što su se izražavala nekada i mislim da je to jedan ozbiljan problem s kojim ćemo se trebati nositi", rekla je Katarina Pavičić Dokoza, ravnateljica poliklinike Suvag.

Pročitajte i ovo Krvava eskalacija Svijet obilaze strašne slike stradanja. Andrej iz Tel Aviva: "Imamo 90 sekundi da dođemo do skloništa, jer toliko raketi treba..."

Je li problem tehnologija?

"Ne može se, to se moraju napraviti mislim ono dobro dizajnirana istraživanja i to bi kroz neko duže vremensko razdoblje trebalo istražiti. Ne može se to zaključivati ovako naprečac", rekla je specijalistica školske medicine Vera Musil.

"Svakako bih rekla da vidimo da je taj izostanak predvještina kod djece koja nisu polazila predškolski, dakle vrtić, je pojačan", poručila je Iva Linić Kozina, edukacijska rehabilitatorica Osnovne škole Ivan Cankar.

Treba uzeti u obzir da je dijagnostika danas puno bolja nego nekad. Kada se da rješenje o odgodi, uvijek se roditeljima preporuči i tretman koji bi trebao pomoći djetetu da se pripremi za školu.

"Ova socijalna i emocionalna nezrelost, znate, taj rast i razvoj to je čudo u toj dobi. To ide jako brzo, mislim godina dana kad se odgodi škola dobijete za godinu dana, kad dođu na pregled, sasvim drugo dijete", istaknula je Musil.

Pročitajte i ovo Poziv Domagoja Mikića Prvi joj je susjed stup dalekovoda, a ako ga ne želi u dvorištu mora sama podmiriti troškove: "Ne želim platiti 150 tisuća eura da oni uklone iz mog dvorišta njihovo vlasništvo"

Roditelji ponekad traže odgode 

Ima toga i da roditelji traže odgode pa i toga da roditelji ne prepoznaju problem na vrijeme. Problem je i prevelik pritisak na logopede kojih nedostaje. U Suvagu se na pregled, također, čeka.

"Ovisno o tome o kojem se poremećaju radi. Nemaju svi poremećaji istu listu za uključivanje u terapije. Kod nekih je duže, kod nekih je kraće. Nekakav prosjek je 6 do 8 mjeseci za uključivanje u terapije", rekla je Pavičić Dokoza.

Struka se nada da će neke stvari riješiti i zakon o logopedskoj djelatnosti koji bi Hrvatska uskoro trebala dobiti.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.