Grdosija nazvana Anamaria smještena je usred Jadrana.


Još jedan Vladin projekt nije posve siguran i mogao bi zbuniti investitore - bušenje nafte i plina u Jadranu. Dok ministar Vrdoljak nastavlja s poslom istraživanja nafte i plina u Jadranu, premijer je najavio referendum o tome. INA je danas, među ostalima, na plinskoj platformi u sjevernom Jadranu pustila i kameru Dnevnika Nove TV.

Vezani članci Mnogi dimnjaci stradali nakon potresa I dimnjačari se oglasili o kondenzacijskim bojlerima: "Svjesni smo da ulaganje košta, ali korist je velika" Slika nije dostupna KONZORCIJ SE POVLAČI Hrvatska gubi 500 milijuna eura!

Do metalne grdosije teže od 400 tisuće tona, po vjetru i valovima nije lako doći. Anamaria je usred Jadrana na samoj granici s Italijom. A za velikih valova, sa svijetom je spaja tek heliodrom.

Željko Pleško ovdje radi već šestu godinu. 'Preko ljeta ima dosta aktivnosti pa dođeš već u sedam s vanjskih platformi, onda puno ni ne ostane za zanimaciju. Gledaš samo da legneš u krevet i brzo dani prolaze', priča o poslu Željko Pleško. 'Ima 164 stepenice, svaki dan pa 20 puta gore dolje', dodao je.

Vrdoljak komentirao 'glupo rješenje iz INE'

Puno stepenica i puno pravila, što sigurnosnih, što ekoloških, 13 članova posade mora poštivati iz minute u minutu punih dva tjedna dok im ne dođe smjena. Smeće i prljava voda koja može nastati u proizvodnji, uvjeravaju, odvozi se na kopno.

'Mi ne ispuštamo nikakve produkte koji loše utječu na more na ovim našim platformama', tvrdi Damir Mlinarić, direktor za sigurnost i okoliš u INAGIP-u.

Stožer: Izvoz domaće nafte značio bi kraj za sisačku rafineriju

U slučaju najgoreg pomaže i tehnologija.

'Cijela platorma je sagrađena tako da sama sebe u slučaju bilo kakvog incidenta dovodi u sigurno stanje', objasnio nam je Davorko Mikulić, šef platforme Anamaria.

Platforme proizvode 1/3 hrvatskih potreba za plinom

Šest bušotina žila su kucavica platforme. Neke od njih idu u dubinu i do 1700 metara otkuda vade plin koji se potom stavlja u spremnike, a odatle transportira cjevovodom dugim 150 kilometara jer spaja i ostale platforme do kopna u Puli odakle stiže do svih domaćinstava.

Godišnje svih 20 plinskih platformi u Jadranu proizvede trećinu hrvatskih potreba za plinom. Država u lipnju želi potpisati nove ugovore i istraživanje i proizvodnju proširiti na srednji i južni Jadran.

Vađenje nafte i plina u Jadranu: Šteta za turizam ili dobra zarada?

'Mi u principu nastavljamo raditi sve ono što zadnjih 60 godina i radimo na još jedan puno sigurniji način i s puno većim koristima za RH', kaže Barbara Dorić iz Agencije za ugljikovodike.

Nove platforme za 6-8 godina želi postavljati i INA.

'Nismo niti jedan incident imali koji se vezuje za sigurnost ljudi, za sigurnost naše opreme i za sigurnost okoliša', kaže Želimir Šikonja, izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju u Ini.

Da tako i ostane ovisi i o ovim ljudima.

Kako se osigurati od havarija?

Nakon katastrofe u Meksičkom zaljevu, Rim je zabranio bušenje nafte na pet milja od obale. Reporter Dnevnika Nove TV, Josip Fiolić, pronašao je odgovar na pitanje kako se osigurati od havarija?

VIDEO Naftne platforme na Jadranu neće se smjeti vidjeti s plaža

'Hrvatska vlada je u svojoj natječajnoj dokumentaciji propisala da nove naftne i plinske platforme moraju biti udaljene najmanje šest kilometara od obale otoka i najmanje deset kilometara od obale kopna.

Isti tako naftaši se moraju, kada posluju u Europskoj uniji, pridržavati strogih propisa i pravila koja su dodatno pooštrena nakon nesreće u Meksičkom zaljevu.

S obzirom da je Hrvatska članica Europske unije naftaši se isto tako moraju ponašati odgovorno i u Hrvatskoj.

Najbitnije je da Vlada radi kontrolu njihovog poslovanja, da provjerava tehnologije i da im zapravo nametne te visoke standarde. No naftaši i sami kažu da im nije u interesu da se dogode bilo kakve veće nesreće. I oni sami rade na tome da se spriječe veće nesreće. Riječ je o zaista vrijednoj imovini. Primjerice platforma na kojoj smo danas bili vrijedi oko stotinjak milijuna eura', rekao je Fiolić.

Spomenutu platformu možete pogledati u priloženom videu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook