Naime, prekomjerna odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama, po podacima Državnog izbornog povjerenstva, pojavila su se već na izborima 2007. kada je u četvrtoj izbornoj jedinici bilo oko 335.000 birača, a u devetoj oko 428.000, što je razlika od gotovo 100.000 ili nešto manje od 30 posto. Zakonom o izborima zastupnika za Hrvatski sabor dopušteno je, pak, odstupanje u broju birača od plus/minus pet posto.
Pročitajte i ovo
Iako nema novih podataka o broju birača po jedinicama, Ustavni sud je zaključio da bi na predstojećim parlamentarnim izborima međusobna odstupanja u broju birača mogla postati neprihvatljiva s ustavnopravnog aspekta ako bi Zakon o izbornim jedinicama ostao neusklađen sa stvarnim stanjem birača u 2011. godini.
>> 'Glasači sve više kažnjavaju netransparentnost'
Ustavni sud upozorava i da do odstupanja u broju birača dolazi postupno, odnosno da je riječ o prirodnoj pojavi uzrokovanoj migracijama i drugim promjenama u strukturi birača.
Osim na nužnost neodložnih izmjena, odnosno dopuna Zakona o izbornim jedinicama, Ustavni sud ukazuje i na potrebu da se u tom zakonu odrede nadležna tijela i propišu pravila tzv. postupka delimitacije, odnosno određivanja i usklađivanja područja i granica izbornih jedinica. (Hina)
