Ustavni sud je zaključio da će Hrvatski sabor izvijestiti kako je odredio neprihvatljivo kratak rok javne rasprave o najavljenim izmjenama Ustava, ističući da je donošenje propisa prema predviđenim pravilima i demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava.
Pročitajte i ovo
U izvješću o javnoj raspravi u postupku promjene Ustava, koje su ustavni suci u utorak jednoglasno prihvatili, stoji da se neprihvatljivo kratak rok javne rasprave ne bi mogao opravdati ni tvrdnjom da će se javna rasprava provesti i nakon što Hrvatski sabor utvrdi nacrt promjene Ustava.
'Načelno govoreći, svaka javna rasprava tijekom postupka promjene Ustava morala bi trajati barem onoliko dugo koliko je pozitivnim pravom predviđeno da, kao pravilo, traje javna rasprava o prijedlozima zakona. Produljenje trajanja pojedine javne rasprave, međutim, ni u tom slučaju ne bi smjelo biti a priori isključeno jer postupak promjene Ustava ne smije biti okovan formalnim rokovima na štetu temeljnih vrijednosti demokratskog društva, a posebno ne na štetu širokog konsenzusa o ustavnim vrijednostima izvedenog iz pluralistički ustrojene javne rasprave', zaključio je Ustavni sud.
Pritom su podsjetili i na svoja ranija mišljenja da je 'donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu'.
Šeks: Grbin je Milanovićev trbuhozborac
Iz toga zaključuju da je postupak u kojem se taj zahtjev ne poštuje nesuglasan s 1. člankom Ustava, odnosno da se krši s odredbom o demokratskom uređenju države, ali i odredbom da je vladavina prava najviša vrednota ustavnog poretka.
'Kad je riječ o Ustavu, taj zahtjev po prirodi stvari ima posebnu težinu', zaključio je Ustavni sud.
Ustavnost odluke o otvaranju javne rasprave za izmjene Ustava osporio je privatni predlagatelj Petar Marija Radelj, čije ime često stoji iza zahtjeva Ustavnom sudu.
U opširnom pojašnjenju svog stava ustavni suci kreću od pretpostavke da 'predmet ustavnosudske ocjene može biti postupak donošenja i promjene Ustava, odnosno ustavnog zakona', što znači da je Ustavni sud nadležan ocjenjivati jesu li Ustav, ustavni amandmani odnosno ustavni zakoni 'doneseni, mijenjani ili dopunjavani u postupku i na način propisan Ustavom'.
Zaključuju pritom i da je riječ o pitanju koje je usko povezano s karakterom demokratske države utemeljene na vladavini prava.
'Riječ je o vremenskom okviru za javnu raspravu kao bitnom preduvjetu demokratske procedure za promjenu Ustava', ističu ustavni suci, a u svom izvješću koje će se objaviti u Narodnim novinama podsjećaju i na prihvaćene europske pravne standarde u tom pitanju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
