Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare objavljuje nedavno donesenu odluku o ocjeni suglasnosti s Ustavom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.
Pročitajte i ovo
'Zakoni neće osujetiti ženu da odustane od prekida trudnoće, već to može samo učiniti ugrožavajući svoje zdravlje, pa se zabrana prekida trudnoće zato smatra nedopustivom, naveo je Šeparović.' Šeparović je rekao kako je po izboru na dužnost obećao kako će riješiti ovo pitanje. "Dana 21. veljače 2017. donesena je odluka da se ne prihvaćaju prijedlozi za ocjenu ustavnosti i nalaže se Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon u skladu s odlukom Ustavnog suda."
U obrazloženju odluke Šeparović je kazao kako je to "kompleksno pitanje, o kojemu od pamtivijeka nema konsenzusa. Zato su se formirala dva tabora - pro life i pro choice".
"Prekid trudnoće je, prije svega, moralno pitanje koje se ne tiče samo savjesti, prava i dostojanstva žene (koja želi, odnosno namjerava prekinuti trudnoću) već se ogleda i u stajalištu određene društvene zajednice o etičkoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti nekog čina, filozofskim i etičkim stavovima o pravu na zaštitu i pravu na dostojanstvo ljudskog bića i prije rođenja, i slično", kazao je uvodno Šeparović.
"Zakoni neće osujetiti ženu da odustane od prekida trudnoće, već to može samo učiniti ugrožavajući svoje zdravlje, pa se zabrana prekida trudnoće zato smatra nedopustivom", naveo je Šeparović.
Brojni međunarodni dokumenti štite pravo na život, ali ne daju odgovor na pitanje kada život počinje. Praksa Europskog suda za ljudska prava navodi da se "nerođeno dijete ne smatra osobom u smislu zaštite člankom 2. Konvencije", navodi on. Iznio je potom primjere iz europskih zemalja te dodao kako gotovo nijedan europski ustav ne priznaje pravo na zaštitu prije rođenja.
Irska jedina ima u svom Ustavu zaštitu prenatalnog života, dodao je Šeparović. Istaknuo je i kako ocjena ustavnosti zakona ovisi o tome je li zakonodavac uspostavio ravnotežu između suprotstavljenih prava i interesa, a to nije u nadležnosti Ustavnog suda, već zakonodavca.
Komentirao je potom prigovore koji su upućeni Ustavnom sudu na ovaj zakon: jedan kaže da je proglašenjem novog Ustava RH nakon osamostaljenja izgubljena ustavna osnova Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Drugi kaže da je pravo na život ispred svih prava ljudskih bića, ali i da je embrij subjekt prava zaštite kojemu se jamči ustavna zakona.
Istaknuo je kako je "nesporno da ovaj zakon dosad nije usklađivan s Ustavom, ali ako su pojedini zakoni doneseni po starom Ustavu ne znači automatski da su oni po donošenju novog Ustava stavljeni izvan snage".
Što se tiče drugog prigovora, kazao je kako se iz Ustava ne mogu izvlačiti dijelovi, već se mora voditi računa o cjelini. Ustav ne problematizira imaju li nerođena bića pravni subjektivitet. Osim toga, Ustav šititi pravo na privatnost i nepovredivost obitelji, slobodu samoodređenja. Pravo na privatnost je inherentno pravo žene da odlučuje o vlastitom duhovnom i tjelesnom integritetu. Miješanje je dozvoljeno samo ako je u skladu sa zakonom i ako to ima legitimne ciljeve, naveo je Šeparović.
"Nerođeno biće uživa zaštitu do one mjere kada se ne sukobljava s pravom žene na privatnost. Ono nema prednost. I zakonodavac ima ingerenciju određivanja ravnoteže između prava i interesa suprotstavljenih skupina", kazao je i dodao kako pitanje kad počinje život nije u nadležnosti Ustavnog suda. "Do isteka 10. tjedna trudnoće žena je može prekinuti, a nakon toga presudni su zdravlje i činjenica je li do trudnoće došlo temeljem kaznenog djela."
Budući da osporeni zakon formalno nije usklađen s Ustavom, Ustavni sud naložio je Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon, "a u njemu valja odrediti edukativne mjere na način da prekid trudnoće bude izuzetak" (u smislu učestalosti, op. a.). Ženama moraju biti dostupne sve informacije o njenim pravima i o trudnoći - o jaslicama, radnim pravima, kontracepciji, sigurnom seksu i slično. Zakonodavac mora urediti i priziv savjesti za liječnike, kazao je predsjednik Ustavnog suda.
Od 13 sudaca Ustavnog suda za ovo je rješenje glasovalo 12 sudaca, a protiv je bio samo sudac Miroslav Šumanović.
"Ne smatramo da postoji Ustavom zajamčeno pravo na pobačaj kao ljudsko pravo, već postoji pravo na privatnost, koji uključuje zaštitu obiteljskog života i dostojanstva i pravo na slobodu da žena sama do 10. tjedna trudnoće odluči o tome hoće li nastaviti trudnoću ili ne, a nakon toga nastupa javni interes", kazao je Šeparović odgovarajući na novinarska pitanja. Dodao je i kako je na ovom predmetu rađeno i 2009. godine, no samo su skupljana mišljenja. "Ocijenili smo da je sada trenutak i da to moramo pregristi."
Izjavio je kako je nedopustivo da je ovaj predmet bio na Ustavnom sudu 26 godina, ali i da razumije prijašnje predsjednike suda. Odluka je donesena 21. veljače, no moralo se čekati osam dana dok se ne napiše izdvojeno mišljenje, koje je stiglo u utorak.
Naveo je i da nakon ove odluke Hrvatski sabor ne može donijeti zakon kojim bi se zabranio prekid trudnoće.
Najavio je i kako je sada na redu zakon o konverziji švicarca, koji bi, kako je rekao, trebalo riješiti do ljeta.
Snježana Bagić kazala je kako je nakon ove odluke prostor za pokretanje inicijative za referendumom o pobačaju jako sužen, ali i da ne može tvrditi da se to neće dogoditi.
Podsjetimo, zahtjev za ocjenom ustavnosti podnesen je prije čak 26 godina, a na njemu je od pretprošle godine intenzivno radila skupina na čelu sa zamjenicom predsjednika Ustavnog suda Snježanom Bagić.
Šeparović je ranije najavio da će odluka biti donesena do proljeća te da će uz mišljenja medicinskih i stručnjaka za obiteljsko pravo biti konzultirane i zainteresirane udruge te proučeni međunarodni dokumenti i praksa europskih sudova, prenijela je Hina.
Udruga "U ime obitelji" u povodu ove odluke najavila je da će održati konferenciju za novinare u 15 sati ispred Ustavnog suda.
