Oko 400 tisuća građana užasava se 18. listopada. Tada istječe moratorij na ovrhe. Dugovi se moraju otplaćivati, slažu se svi, ali nužno je mijenjati Ovršni zakon. Prema sadašnjem, izlazak iz dužničkog ropstva je nemoguć.

Galerija


Od sredine idućeg mjeseca, stanje s ovršenima moglo bi biti gore no ikada.

Vezani članci Testiranje na koronavirus, ilustracija - 2 U Hrvatskoj 70 novih slučajeva: Sedam razreda u samoizolaciji, Varaždin ukinuo nošenje maski na nastavi Osiguranje od potresa Hrvati na osiguranje godišnje troše 250 eura, tri puta manje od europskog prosjeka

"Očekujemo stampedo novih ovršnih rješenja i veliki broj blokiranih građana koji će biti u dodatnoj neimaštini u dodatnim problemima i koji će biti u nemogućnosti da servisiraju svoje obveze“, kaže Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.

Iz Udruge banaka ostavljaju mogućnost da se građanima izađe u susret i nakon listopada, ali ne svima.

"Mislimo da onima koji su ostali bez posla i kojima su primanja bitno umanjena treba omogućiti i olakšati vraćanje njihovih obaveza međutim najveći broj ljudi u Hrvatskoj u ovom trenutku i mi smo sretni zbog toga može vraćati svoje obaveze“, rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Ministar Zdravko Marić poziva da se osmisli prihvatljiv model za vraćanje tih odgođenih obveza. Država je, kaže, slično učinila s porezima.

"Imaju mogućnost prolongata u smislu beskamatnih otplata do 24 mjeseca. Apeliram i pozivam sve i od financijske industrije i nekih drugih vjerovnika da sličan model ili već isti znači primjene na način da ne dođe do nekakvog pretjeranog pritiska na same dužnike“, apelira Marić.

Parlamentarne stranke su gotovo pa jednoglasne. Moratorij treba produljiti i to sve dok se ne promjeni ovršni zakon jer prema važećem je, kažu, gotovo nemoguće izići iz začaranog kruga dugova, blokada i ovrha.

Bolji modeli postoje, samo ih treba primijeniti

"Produžetak moratorija na otplate kredita može biti samo privremeno ublažavanje. Kao da stavite analgetik na ranu, ali upala još uvijek traje", smatra Dalija Orešković.

"Kod otplate same ovrhe da se prije svega plaćaju same glavnice pa tek onda same kamate i ostali administrativni troškovi iz razloga što cilj same ovrhe nije zadužit ovršenika nego jednostavno platiti, naplatiti samo potraživanje, a troškove same ovrhe minimizirati“, kaže Zvonimir Troskot.

"Da se smanji broj sudionika u tom ovršnom procesu i da se smanje troškovi ovršnog procesa. Potpuno je neprimjereno da dug od 50 kuna naraste ne 100 posto nego višestruko kako bi se u principu namirili svi ti sudionici u ovršnom postupku“, kaže Vesna Vučemilović.

Bolji modeli od našega postoje, treba ih samo primijeniti.

"Mnogo zemalja EU uopće to naravno nema na taj način riješeno ili ima riješeno na način da blokada računa može biti tipa do određeno do dva tri tjedna. Ako se vidi da se dug, da je dug nenaplativ, da se ne može naplatiti račun se odblokira, a napravi se plan otplate dugovanja na neki drugačiji način“, govori Sandra Benčić.

Da u listopadu neće biti definitivni dan "D" za dužnike smatraju i iz dviju najvećih stranaka.

"To je veliki problem i sigurno da će se o tim mjerama razgovarati“, kazala je Grozdana Perić.

"Ova je vlada pokazivala ipak određenu vrstu pragmatičnosti ako nema socijalne osjetljivosti jer pritisak 300, 400 tisuća ljudi o kojima se govori bi bio doista neizdrživ“, kaže Davorko Vidović.

Samo su banke građanima u posljednjih 6 mjeseci odgodile naplatu više od 7 i pol milijardi kuna.

50.000 umirovljenika živi u siromaštvu

Umirovljenici također traže moratorij na ovrhe. Udružili su se matica umirovljenika i sindikat umirovljenika i traže moratorij sve do donošenja novog Ovršnog zakona. S njihovom predsjednicom Matice umirovljenika Višnjom Fortunom razgovarao je reporter Dnevnika Nove TV Dalibor Špadina.

Fortuna ističe da 50.000 umirovljenika živi u siromaštvu i bez takvog produljenja ne zna kako bi nastavili svoj život. Ističe kako je "prosječna mirovina u Hrvatskoj 2525 kuna, a linija siromaštva je 2710 kuna".

Predsjednica matice smatra da bi novi ovršni zakon trebalo uvesti mjere plaćanja kojima bi se prvo podmirivala glavnica, a zatim kamate te da se u obzir uzimaju i prihodi umirovljenika.

Fortuna ističe kako su hrvatski umirovljenici odgovorni te se pridržavaju mjera, a dodaje kako je posebno teško onima koji su u smješteni u ustanovama, pogotovo onima koje nemaju dvorišta, no ističe da su domovi dobro pripremljeni.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr