''Sigurno ne namjeravam podnijeti ostavku jer mi tek iščitavamo tekst presude. Tu ima dosta toga što treba iščitati, a onda postoje i drugi pravni lijekovi, a o tome hoćemo li nešto poduzeti, o tome će se obavijestiti javnost. Sve je još na neki način u tijeku, nemam namjeru očitovati se o konkretnim stvarima jer će to možda biti dio nekakvog podneska koji ćemo podnijeti”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova te prvi čovjek Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović upitan osjeća li osobnu odgovornost i hoće li podnijeti ostavku.
Hrvatskoj je, naime, stigla i pljuska s Europskog suda za ljudska prava (ECHR) koji je utvrdio da je RH grubo prekršila odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima prema obitelji šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine Hussiny, koja je poginula u naletu vlaka na granici.
''Važno je da govorimo o kontekstu. Naravno, ovo je tragičan događaj. Međutim, ja ne potcjenjujmo situaciju u kojoj se RH, i ne samo RH, našla, ne svojom krivicom i ne svojim izborom. Postoje skupine ljudi, obitelji koje su odlučile promijeniti svoje mjesto boravka, doći u Europu. Mi možemo razumjeti takve želje. Migracije postoje otkad postoji čovječanstvo. Kao što postoje pojedinci koje imaju želje da žive negdje drugdje, u našem slučaju to su ljudi koji su odlučili živjeti u EU, da bi došli u Europu, Europa ih mora odlučiti primiti. 2015. godine su spremnost iskazale velike zemlje da žele primiti te migrante. Ona je nestala. Više nisu spremne primiti velik broj migranta jer im to stvara problem. Ti ljudi više ne mogu doći kako su dolazili 2015. i 2016. godine Republika Hrvatska se u toj situaciju postavlja ili štiti ilegalne ulaske ili mora računati s time da će postati hot spot i zbrinuti veliki broj migranata'', kazao je Božinović u izjavi za medije u Banskim dvorima.
Bi li te ljude netko primio ako na granici zatraže azil, pitali su novinari ministra, koji je kazao da je to obveza: "Obveza je zahtjev primiti i obaviti razgovor s tim ljudima. To je međunarodno pravo".
Potom je nastavio ponavljati da je RH suočena s ilegalnim prelascima ljudi koji sa sobom ne nose ili nemaju svoje identifikacijske dokumente: ''Zbog čega nemaju dokumente? Zbog toga jer ako oni podnesu zahtjev za međunarodnom pomoću, ukoliko napuste Hrvatsku, trebaju biti vraćeni u RH, a RH nije njihov cilj, i onda imate situaciju da ti ljudi izbjegavaju proceduru koja bi bila jasna i transparentna, oni žele otići dalje od Hrvatske, da bi to uspjeli moraju izbjeći hrvatske granične kontrole i mi se cijelo vrijeme vrtimo oko tog problema''.
''Od 2017. otkad sam postao ministar govorim o tom problemu i govorim da se pitanje migracija treba sustavno riješiti. Hrvatska mora s jedne strane spriječiti ilegalne ulaske na teritorij, spriječiti tzv. sekundarne migracije, a to znači migracije u druge države. Neki ljudi ni ne čekaju da im zahtjev za azilom bude riješen u Hrvatskoj, već uz krijumčare idu dalje u Europu. Mi smo država na vanjskoj granici EU, imamo najdulju kopnenu vanjsku granicu EU, a najmanja smo država'', opetovao je ministar bez odgovora na konkretna novinarska pitanja vezana uz presudu.
Novinari i novinarke su inzistirali da Božinović odgovori tko će odgovarati za smrt šestogodišnje djevojčice, no on je samo ponavljao da još čitaju presudu i da sve analiziraju i da će sve analizirati: ''Sva postupanja u Hrvatskoj su bila sukaldno postupanju zakonskih propisa. Kad pročitamo cijelu presudu ćemo znati više, naši pravnici tek iščitavaju presudu''.
Podsjetimo, ECHR je objavio da je istraga u Hrvatskoj o smrti male Madine bila neučinkovita i odredio da RH njezinoj obitelji mora platiti 40.000 eura odštete i 16.700 eura sudskih troškova. U detaljnom obrazloženju na stotinjak stranica ECRH je obrazložio da je RH odgovorna za povredu Madinina prava na život, povredu zabrane mučenja i nečovječnog postupanja prema djeci držeći ih u detenciji, da je cijelu Madininu obitelj protuzakonito lišila slobode, zabranu kolektivnog protjerivanja i pravo na pojedinačni zahtjev.
''U ovih par godina koliko sam ministar uhitili smo više od 4000 krijumčara, koji su organizirali protuzakonito prevođenje ljudi... To je situacija s kojom hrvatska policija ima posla 24 sata dnevno. ... Rekli smo da je policija neovisno provela 22 kriminalistička istaživanja protiv policijskih službenika koji su nezakonito, sumnja se, provodili policijske poslove i ovlasti. Sve gdje se moglo dokazati da se nešto dogodilo, policija je reagirala i sankcionirala svoje pripadnike. To radimo cijelo vrijeme, a i glavni ravnatelj policije šalje upute svakih tjedan dana gdje se naglašava ponašanje prema ranjivim skupinama... Znamo koliko puta su hrvatski policajci spašavali migrante iz rijeka, nosili trudnice do bolnica.... Pokušavam ukazati na činjenicu da hrvatski policajci postupaju sukladno zakonu i na humani način. Ako imate situaciju da svaki dan oko 400 do 500 ljudi želi ući u Hrvatsku, a da je hrvatska policija ta, koja po zakonu ih treba u tome spriječiti, sukladno postupanjima koja su u skladu sa zakonom, u takvim situacijama ne možemo i ne isključujemo mogućnost incidenata'', kazao je Božinović i opet smrt malene Madine nazvao tragedijom.
''Ljudi su spremni žrtvovati sve... Ovo je kontekst u kojem su ljudi koji su spremni riskirati sve da bi ilegalno ušli na teritorij EU, a s druge strane su policijski službenici koji moraju spriječiti ilegalan ulazak i koji za to trebaju dobiti plaću i prehraniti svoje obitelji. Zato cijelo vrijeme obilazim glavne gradove u Europi i ukazujem na dugoročnu neodrživost ovakve politike. EU mora reći na što je spremna. Onda će biti jasno i tim ljudima koji dolaze. Ovo što se događa na granici Turske i Grčke te Poljske i Bjelorusije je isto'', kazao je Božinović i dalje ne odgovarajući tko će odgovarati za jasno utvrđenu odgovornost Hrvatske u slučaju smrti malene djevojčice.
Upitan kako s ljudske strane komentira činjenicu push backa - nezakonitog protjerivanja obitelji s malom djecom, samo je ponovio da ne može komentirati konkretni slučaj: ''Hrvatska policija sprečava ilegalni ulazak na teritorij RH jer to od nje traže hrvatske zakoni, Schengen, to očekuje i hrvatska javnost. Sve je u skladu sa zakonom''.
Upitan ponovno zašto nitko nije preuzeo odgovornost za smrt djevojčice i premlaćivanje migranata, ustvrdio je: ''Mislim da ćete teško naći neko državno tijelo koje se nije više puta očitovalo svim pitanjima koja nam postavljate. Sve ono što u datom trenutu znamo, podijelimo s javnosti. Vaše pitanje sugerira da bi netko to naređivao ili htio da se nešto tako dogodi. U cijelom sustavu svi čine sve da se u uvjetima s kojima smo suočeni maksimalno poštuje zakon i izvrši ono što je zakonska obveza policije, a to je da se spriječi ilegalan ulazak''.
Na opetovana pitanja o odgovornosti, samo je kazao: ''Mislim da pojedinci nisu bitni u kontekstu ako želimo ispuniti ono na što nas zakon obvezuje. Možemo li mi predvidjeti, ako imamo 400 do 500 ljudi noću hoće li se u svakoj situaciji sve odvijati sukladno zakonu, kao što ne možemo predvidjeti ni što će se odvijati na trgovima i ulicama. Ovakvi slučajevi nam sigurno nisu ugodni, mi smo svime što smo napravili, tehnički i preraspodjelom snaga, uspjeli umanjiti pritisak na granice za 40 posto. Otvorile su se neke druge rute kroz Europu jer se Hrvatsku sve više zaobilazi jer je jasno da Hrvatska štiti svoje granice''.
''Ne želim ulaziti u predmet i odgovor na konkretna pitanja vezana za ovaj tragičan slučaj. Moramo biti odgovorni za svaku izgovorenu riječi, vidjeti što sve tamo piše, ne mogu napamet govoriti o tome. Došao sam kasno iz Rima. Hrvatska policija je dobila nagradu za human pristup ranjivim skupinama to je Hrvatska i to je hrvatska policija. U ovom mandatu, od 2017. pogotovo, kada smo glavni ravnatelj i ja preuzeli dužnosti, stalno govorimo o humanom postupanju. Jučer sam razgovarao s talijanskom ministricom, koja ima veliki problem jer imaju 83 posto više dolazaka preko Mediterana, razgovarao sam s turskim ministrom koji je iskazao zabrinutost za nove migrantske valove... Ne umanjujem niti jedan događaja, najmanje mi je u interesu, izbjegavati odgovore na pitanja kad govorimo o žrtvama, ljudskim žrtvama, kad pogine dijete, mi moramo voditi politiku na način da postupamo u skladu sa zakonom''.
'Ovo nije situacija koja će kratko trajati, barem tako izgleda. Moramo prihvatiti činjenicu da je virus tu i da neće tako brzo otići, čini se. Mi se jednostavno ne smijemo umoriti od toga da govorimo našoj javnosti, da govorimo građanima, u ovom trenutku nitko na svijetu nema, a svi su suočeni, svi pokušavaju izbjeći lockdown, to je definitivno jedna od efikasnijih mjera, ali si to rijetko tko može priuštiti', kaže Božinović.
'Imamo danas oko 62 posto odraslog stanovništva koje se cijepilo. Mislimo da ljudi shvaćaju naše poruke. U interesu nam je da ljudi shvate da nema namjere da se nekome uskrate prava i slobode. Mi, kao i cijeli svijet, znamo da je najučinkovitije provoditi temeljne epidemiološke mjere, da je najbolji način na koji detektirati virus testiranje i da je najbolji način zaštite zdravlja cijepljenje. Znamo da nakon pola godine zaštita pada i zato je preporuka da se cijepe trećom dozom. To je ono što nam je znanost dala kao dokaze s kojima možemo izlaziti pred javnost', rekao je Božinović.
Upitan što će napraviti ako presuda u ovom slučaju postane pravomoćna ovakva kakva je sada, odvratio je samo: ''To je pitanje za budućnost''.
Madina Hussiny i njezina obitelj od Europskog suda za ljudska prava, najvišeg suda za ljudska prava, priznati su kao žrtve nezakonitog protjerivanja koje je za posljedicu imalo gubitak života šestogodišnje djevojčice prije gotovo točno četiri godine, istaknuli su Centar za mirovne studije (CMS) i Are You Syrious (AYS), koji su zatražili od premijera Plenkovića hitnu smjenu glavnog ravnatelja policije Nikole Miline te načelnika Uprave za granicu policije i pomoćnika glavnog ravnatelja policije Zorana Ničena, kao i potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića te državne tajnice Terezije Gras upozoravajući da su uključeni u pritiske na branitelje ljudskih prava te blokiranje neovisnih međunarodnih istraga.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Sve je veće nazdovoljstvo u Hrvatskoj oko COVID potvrda, a dio javnosti oštro im se protivi, uključujući i neke lokalne čelnike, ali i predsjednika Republike Zorana Milanovića. Premijer Andrej Plenković ovoga tjedna na redovitoj sjednici Vlade najavio je da će uskoro doći do promjene zakona kako bi se one koji potiču na neposluh i ignoriraju mjere Stožera moglo zakonski sankcionirati.
No, kada bi to moglo biti i kako bi sankcije trebale izgledati, Božinović nije rekao, već je samo poručio da se o tome razgovara: ''Kad budemo imali konačno rješenje, onda ćemo vas obavijestiti. To će biti uskoro''.
Nije rekao ni hoće li se ubuduće testirati i one koji imaju COVID potvrde, odnosno sve, kazao je da je to pitanje, kada govorimo o zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi, o kojem se razmišlja, a ako bude novih rješenja, njih će predložiti ministar zdravstva.
Upitan razmišlja li Hrvatska o uvođenju mjera kao Austrija s obzirom na to da ima veću stopu zaraženih i umrlih, Božinović je odvratio: ''Pratimo što druge zemlje rade i mjere koje oni donose, međutim, mi donosimo naše mjere koje su dogovorene na razini Stožera i Vlade. Uveli smo mjeru obveznog testiranja za naše građane koji rade u javnim i državnim institucijama jer testiranje je glavni alat kada govorimo o detekciji virusa, a cijepljenje je glavna zaštita od virusa. Niti jedno niti drugo nije 100 posto sigurno, ali je najučinkovitije što imamo u ovom trenutku. Idealna zaštita je da se svaki dan svi testiramo. Ja sam bio jučer u Italiji. Morao sam imati COVID potvrdu. Tri puta sam se cijepio, morao sam se PCR testirati, a onda da bih ušao u talijanski senat još jednom se testirati na brzi antigenski test''.
Što se tiče uzroka smrti bebe koja je nedavno preminula, a o čemu su novinari pitali Božinovića, kao i je li točno da je roditeljima onemogućen ulazak u bolnicu, kazao je da rezultat obdukcije nije nešto što se dostavlja njemu: ''To je stvar institucija. Ako ima nekakvih sumnji, onda se to može po službenoj dužnosti prijaviti drugim tijelima''.
Na tu temu COVID potvrda ponovio je da prate što rade druge zemlje i što znanost može ponuditi kao neke nove spoznaje i saznanja: ''Međutim, u ovom trenutku nema nekog boljeg rješenja ili savjeta ili upute prema građanima cijelog svijeta od toga da se ljudi što je više moguće testiraju i da se cijepe te da se pridržavaju temeljnih epidemijskih mjera - da se njih držimo: razmaka, maske i prozračivanja, pranja ruku - ne bi nam trebale ni COVID potvrde ni drugo što se koristi u borbi protiv koronavirusa''.
''Cijepljenje je najbolja zaštita od bolesti, a testiranje je najbolji način da detektiramo širenje virusa. Mi snažno sugeriramo cijepljenje, ali uveli smo obavezu testiranja onih koji nisu cijepljeni i nisu preboljeli. Prema onome što je znanost dosad pokazala, vidi se da nas razina antitijela koja se stvaraju nakon treće doze, vraća na razine koje su bile predviđene za dvije doze. Mislilo se da će dvije doze biti dovoljne, ja stvarno mislim da bi bilo najbolje da o ovakvim pitanjima razgovaramo smireno, na temelju onoga što su u datom trenutku najbolji pokazatelji. Imamo Izrael i na njihovom primjeru možemo pratiti kako se cijela situacija odvija'', kazao je Božinović.
Hoće li Hrvatska možda uvesti semafor po pitanju hospitalizacija, pitanje je na koje da odvratio podsjećajući da se epidemiju ne može riješiti nekom pojedinačnom mjerom: ''Sve što se u ovom trenutku radi jest da se pokušava umanjiti dinamika zaraze. Ako se hospitalizira veliki broj ljudi, a to nam se događa, onda će bolnice morati uskratiti usluge u za bolesnike koji nisu oboljeli od COVID-19. To je taj rizik i zato nam treba jedna vrsta razumijevanja i solidarnosti da sačuvamo bolnicčki sustav da ne bismo došli u situaciju da doktori ne mogu voditi skrb o svim bolesnicima koji im dođu. Imamo ograničen broj ljudi koji mogu raditi s COVID bolesnicima, oni rade u teškim uvjetima već godinu dana, ne može svaki liječnik koristiti respirator, ECMO ili biti pulmolog''.
''Ovo nije situacija koja će kratko trajati, barem tako izgleda. Moramo prihvatiti činjenicu da je virus tu i da neće tako brzo otići, čini se. Mi se jednostavno ne smijemo umoriti od toga da govorimo našoj javnosti, da govorimo građanima - u ovom trenutku nitko na svijetu nema, a svi su suočeni, svi pokušavaju izbjeći lockdown, to je definitivno jedna od efikasnijih mjera, ali si to rijetko tko može priuštiti'', upozorio je ministar.
Podsjetio je da danas imamo cijepljeno oko 62 posto odraslog stanovništva u Hrvatskoj: ''Mislimo da ljudi shvaćaju naše poruke. U interesu nam je da ljudi shvate da nema namjere da se nekome uskrate prava i slobode. Mi, kao i cijeli svijet, znamo da je najučinkovitije provoditi temeljne epidemiološke mjere, da je najbolji način za detekciju virusa testiranje i da je cijepljenje najbolji način zaštite zdravlja. Znamo da nakon pola godine zaštita pada i zato je preporuka da se cijepe trećom dozom. To je ono što nam je znanost dala kao dokaze s kojima možemo izlaziti pred javnost''.
