Hrvatska već devet godina u NATO-u: ''Nema blagostanja i napretka tamo gdje nema osjećaja sigurnosti''

"Hrvatska je prije devet godina postala dijelom najjačeg vojnopolitičkog saveza u povijesti (....) Osnažili smo svoj međunarodni položaj na sigurnosnoj, političkoj, gospodarskoj i geopolitičkoj razini", kazao je ministar obrane Damir Krstičević.

Pročitajte i ovo akrobacijski letovi Letačke skupine Krila Oluje i Red Arrows danas lete iznad jedne županije Borba za vlast Ljevica smislila novi plan za rušenje HDZ-a: Prvo je potrebno konstituirati Sabor

Prema njegovim riječima, Hrvatska je dobila priliku ravnopravno s ostalim članicama raspravljati o ključnim globalnim pitanjima, podsjetivši da hrvatski vojnici u vojnim misijama NATO-a promiču mir i sigurnost, iako se ne tako davno zemlja borila za svoj opstanak.

"Suverenitet i samostalnost ostvarili smo na najteži mogući način: ratom, ispunivši time prvi od dva strateška politička cilja", podsjetio je Krstičević i istaknuo NATO savez kao zalog sigurnosti.

"Nema blagostanja i nema napretka tamo gdje nema osjećaja sigurnosti. Ona je temeljni preduvjet za miran razvoj društva, a osobito društva s nedavnim iskustvom rata, poput Hrvatske", istaknuo je ministar i dodao da će Hrvatska težiti postupnom povećanju ulaganja u obrambeni proračun prema željenom iznosu od dva posto BDP-a.

Savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Vlado Galić je u ime predsjednice i vrhovne zapovjednice hrvatskih oružanih snaga Kolinde Grabar Kitarović kazao da je pristupanje NATO-u označilo "ponosni završetak jednog zahtjevnog procesa, a istodobno i prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli s našim saveznicima, putu trajnog izazova transformacije i prilagodbe uvijek novim izazovima".

"Hrvatska je postupno spoznala sve prednosti pripadnosti najuspješnijem obrambenom savezu država u povijesti i sustavu kolektivne obrane koji je euroatlantskom prostoru podario više od pola stoljeća mira i blagostanja", kazao je Galić.

Sa saveznicama u NATO-u, istaknuo je, Hrvatska dijeli teret ispunjenja triju temeljnih zadaća: kolektivne obrane, upravljanja krizama i kooperativne sigurnosti. Hrvatska to, nastavio je, dokazuje svojim djelovanjem u misijama u Afganistanu, gdje je prisutna već punih 15 godina, i Kosovu.

Osvrnuvši se na nedavnu odluku vlade o obnovi ratnog zrakoplovstva, odbacio je kritike da se radi o "gubitku proračunskih sredstava".

"To je investicija u našu budućnost, s dugoročnim učincima na sigurnost Hrvatske, njezin vanjskopolitički položaj, ali i njezin gospodarski i tehnološki razvoj", ocijenio je Galić.

Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Miroslav Tuđman je kazao da NATO kao vojni savez "gospodarski i tehnološki najrazvijenijih zemalja nema odgovornost samo za sigurnost svih svojih članica nego je instrument stabilnosti međunarodnog poretka i kolektivne sigurnosti".

"NATO je kao vojna struktura pouzdana zaštita od tradicionalnih ugroza i konvencionalnih sukoba, ali i terorističkih napada na pučanstvo i kritičku infrastrukturu te hibridnog, informacijskog rata koji ima za cilj razarati vrijednosti na kojima počivaju nacionalne države i njihovi kulturni identiteti", kazao je Tuđman.

Načelnik Glavnog Stožera OSRH-a general zbora Mirko Šundov, kazao je da je pristup NATO-u događaj od "povijesnog značaja" za Hrvatsku.

"Građani Hrvatske zbog agresije i nametnutog nam rata, kojeg smo vodili kako bismo oslobodili zemlju i u kojem smo pobijedili, potpuno su svjesni krhkosti mira, njegova značaja i razarajuće brzine kojom dolaze prijetnje miru", kazao je Šundov i ocijenio da su zbog te spoznaje i građani i političari težili pridruživanju u NATO savez.

Poseban gost ovogodišnje obljetnice je bio glavni znanstvenik NATO-a i čelnik Organizacije za znanost i tehnologiju NATO-a Thomas H. Killion.

On je istaknuo da 5000 NATO znanstvenika dijeli svoje inovacije i da Hrvatska u tome već sudjeluje.

"Ono što nam treba su znanstvenici, inženjeri koji će biti predani i moći objasniti vojnom osoblju kako koristiti tu znanost. Moramo imati znanstvenike, moramo imati civilnu i vojnu stranu zajedno kako bi se znanost mogla primijeniti u korist vojne industrije (...) treba investirati u STEM obrazovanje, ono je ključno", kazao je Killion.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je kazao da je potrebno što češće prisjećati se zašto smo težili članstvu u NATO-u i Europskoj uniji, što smo postigli i što nam je to donijelo.

Pozivajući se na prvog predsjednika Franju Tuđmana, istaknuo je povratak svim vrijednostima demokratskih društava: parlamentarnoj demokraciji, zaštiti ljudskih prava, tržišnom gospodarstvu, vladavini prava te stabilnosti i sigurnosti.

Hrvatska je postala članica NATO-u 1. travnja 2009. polaganjem hrvatskog ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu. Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala tadašnja veleposlanica RH u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović.

Hrvatska je prvi put je kao punopravna članica sudjelovala na NATO-vom sastanku na vrhu 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu. (Hina)