Galerija
"Hrvatska je prije devet godina postala dijelom najjačeg vojnopolitičkog saveza u povijesti (....) Osnažili smo svoj međunarodni položaj na sigurnosnoj, političkoj, gospodarskoj i geopolitičkoj razini", kazao je ministar obrane Damir Krstičević.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je dobila priliku ravnopravno s ostalim članicama raspravljati o ključnim globalnim pitanjima, podsjetivši da hrvatski vojnici u vojnim misijama NATO-a promiču mir i sigurnost, iako se ne tako davno zemlja borila za svoj opstanak.
"Suverenitet i samostalnost ostvarili smo na najteži mogući način: ratom, ispunivši time prvi od dva strateška politička cilja", podsjetio je Krstičević i istaknuo NATO savez kao zalog sigurnosti.
"Nema blagostanja i nema napretka tamo gdje nema osjećaja sigurnosti. Ona je temeljni preduvjet za miran razvoj društva, a osobito društva s nedavnim iskustvom rata, poput Hrvatske", istaknuo je ministar i dodao da će Hrvatska težiti postupnom povećanju ulaganja u obrambeni proračun prema željenom iznosu od dva posto BDP-a.
Savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Vlado Galić je u ime predsjednice i vrhovne zapovjednice hrvatskih oružanih snaga Kolinde Grabar Kitarović kazao da je pristupanje NATO-u označilo "ponosni završetak jednog zahtjevnog procesa, a istodobno i prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli s našim saveznicima, putu trajnog izazova transformacije i prilagodbe uvijek novim izazovima".
"Hrvatska je postupno spoznala sve prednosti pripadnosti najuspješnijem obrambenom savezu država u povijesti i sustavu kolektivne obrane koji je euroatlantskom prostoru podario više od pola stoljeća mira i blagostanja", kazao je Galić.
Sa saveznicama u NATO-u, istaknuo je, Hrvatska dijeli teret ispunjenja triju temeljnih zadaća: kolektivne obrane, upravljanja krizama i kooperativne sigurnosti. Hrvatska to, nastavio je, dokazuje svojim djelovanjem u misijama u Afganistanu, gdje je prisutna već punih 15 godina, i Kosovu.
Osvrnuvši se na nedavnu odluku vlade o obnovi ratnog zrakoplovstva, odbacio je kritike da se radi o "gubitku proračunskih sredstava".
"To je investicija u našu budućnost, s dugoročnim učincima na sigurnost Hrvatske, njezin vanjskopolitički položaj, ali i njezin gospodarski i tehnološki razvoj", ocijenio je Galić.
Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Miroslav Tuđman je kazao da NATO kao vojni savez "gospodarski i tehnološki najrazvijenijih zemalja nema odgovornost samo za sigurnost svih svojih članica nego je instrument stabilnosti međunarodnog poretka i kolektivne sigurnosti".
"NATO je kao vojna struktura pouzdana zaštita od tradicionalnih ugroza i konvencionalnih sukoba, ali i terorističkih napada na pučanstvo i kritičku infrastrukturu te hibridnog, informacijskog rata koji ima za cilj razarati vrijednosti na kojima počivaju nacionalne države i njihovi kulturni identiteti", kazao je Tuđman.
Načelnik Glavnog Stožera OSRH-a general zbora Mirko Šundov, kazao je da je pristup NATO-u događaj od "povijesnog značaja" za Hrvatsku.
"Građani Hrvatske zbog agresije i nametnutog nam rata, kojeg smo vodili kako bismo oslobodili zemlju i u kojem smo pobijedili, potpuno su svjesni krhkosti mira, njegova značaja i razarajuće brzine kojom dolaze prijetnje miru", kazao je Šundov i ocijenio da su zbog te spoznaje i građani i političari težili pridruživanju u NATO savez.
Poseban gost ovogodišnje obljetnice je bio glavni znanstvenik NATO-a i čelnik Organizacije za znanost i tehnologiju NATO-a Thomas H. Killion.
On je istaknuo da 5000 NATO znanstvenika dijeli svoje inovacije i da Hrvatska u tome već sudjeluje.
"Ono što nam treba su znanstvenici, inženjeri koji će biti predani i moći objasniti vojnom osoblju kako koristiti tu znanost. Moramo imati znanstvenike, moramo imati civilnu i vojnu stranu zajedno kako bi se znanost mogla primijeniti u korist vojne industrije (...) treba investirati u STEM obrazovanje, ono je ključno", kazao je Killion.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je kazao da je potrebno što češće prisjećati se zašto smo težili članstvu u NATO-u i Europskoj uniji, što smo postigli i što nam je to donijelo.
Pozivajući se na prvog predsjednika Franju Tuđmana, istaknuo je povratak svim vrijednostima demokratskih društava: parlamentarnoj demokraciji, zaštiti ljudskih prava, tržišnom gospodarstvu, vladavini prava te stabilnosti i sigurnosti.
Hrvatska je postala članica NATO-u 1. travnja 2009. polaganjem hrvatskog ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu. Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala tadašnja veleposlanica RH u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović.
Hrvatska je prvi put je kao punopravna članica sudjelovala na NATO-vom sastanku na vrhu 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu. (Hina)
