U potrošačkoj kulturi puno toga nepotrebno završi u otpadu, a najviše hrane baca se upravo u vrijeme blagdana. S druge strane, više od milijun građana živi na rubu siromaštva.
Galerija
Odojak, francuska salata, kolači – blagdanski stol mora biti bogat, ali priznaju i same vrijedne kuharice da se rijetko kada sve pojede.
Vezani članci
U kante za otpad svaki čovjek u Hrvatskoj u godinu dana baci čak 75 kilograma hrane. S druge strane, brojni se hrane u pučkim kuhinjama, a istraživanja pokazuju da čak 17.000 roditelja u Hrvatskoj svojoj djeci ne mogu priuštiti obrok.
Branka Ilakovac iz Centra za prevenciju otpada od hrane doktorirala je na temi bacanje hrane pa kaže da prekomjerno kupujemo, loše planiramo obroke, odlazimo u kupovinu gladni, ne znamo rok trajanja hrane te ne znamo iskoristiti ostatke hrane.
''Možete naravno i smrznuti te viškove, iskoristiti u nekima od idućih mjeseci. Gotovo sve osim mliječnih proizvoda se može smrzavati. I meso, voće, kolači, kruh – sve to možete smrznuti, nema potrebe za bacanjem'', objašnjava Ilakovac.
Hranu se može i donirati. Humanitarna udruga Portal dobrote osmislila je aplikaciju koja spaja donatore i potrebite.
''Trebate samo otići na našu stranicu Portal dobrote i upisati 'kreni'. Javit će se naš virtualni pomoćnik, gospodin Navojec, koji će vas voditi kroz cijelu priču kako i kome donirati. Mi smo tamo spojili više od 30 udruga gdje možete donirati hranu, u pučke kuhinje'', kaže Petra Mikić iz udruge.
Ostaci hrane se često mogu iskorititi i za nova jela. Sve je bolje od bacanja hrane.
