Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović izrazio je u srijedu nakon sastanka u Bruxellesu s povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding čvrsto uvjerenje da će poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU-om biti otvoreno u lipnju. Šimonović, koji ubrzo napušta dužnost ministra pravosuđa jer je imenovan pomoćnikom glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, uvjeren je da će otvaranje toga poglavlja dočekati kao ministar.
'Iskreno se nadam i čvrsto u to vjerujem da će poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava ne samo biti otvoreno, nego da ću biti u mogućnosti sa svojim kolegama dogovarati smjernice za zatvaranje toga poglavlja. Čvrsto se nadam da će se to dogoditi u lipnju', rekao je ministar novinarima nakon sastanka s povjerenicom Reding, koja nije bila dostupna za izjave. Ministar Šimonović se u Bruxellesu trebao sastati i s izvjestiteljem za Hrvatsku Europskog parlamenta Hannesom Swobodom, ali je taj susret otkazan zbog Swobodinih zdravstvenih problema.
Šimonović je iz razgovora s povjerenicom Reding doznao da će Europska komisija krajem ovoga mjeseca poslati državama članicama EU-a nacrt zajedničkog pregovaračkog stajališta za poglavlje 23 i tada će započeti usuglašavanje među njima, što je i pretpostavka da se to poglavlje konačno otvori. Zbog primjedbi glavnog Haškog tužitelja Sergea Brammertza u vezi s dostavom topničkih dnevnika iz Oluje, nekoliko zemalja članica EU-a na dulje je vrijeme zaustavilo u Vijeću EU-a postupak za otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, iako je Komisija još prije godinu i pol ocijenila da Hrvatska ispunjava mjerila za otvaranje pregovora u tom poglavlju.
Postupak je odmrznut sredinom veljače kada je Nizozemska uklonila rezerve u pogledu otvaranja poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima nakon čega je Hrvatskoj upućen poziv da dostavi svoje pregovaračko stajalište za to poglavlje, što je ona odmah i učinila. Kada zemlje članice krajem ovoga mjeseca dobiju na stol nacrt zajedničkog pregovaračkog stajališta, ključna stvar za njihovu odluku bit će Brammertzova ocjena hrvatske suradnje s haškim tužiteljstvom. Brammertz će 25. i 26. svibnja posjetiti Zagreb nakon čega će Vijeću sigurnosti poslati svoje pisano izviješće, koje će onda usmeno predstaviti u New Yorku, najvjerojatnije 18. lipnja. Zemlje članice EU-a neće morati čekati njegovo usmeno izvješće jer će već ranije biti upoznate s njegovim pismenim izvješćem.
Mjerila još nisu formalizirana
Šimonović je rekao da se sada nazire sadržaj mjerila koje će EU postaviti Hrvatskoj za zatvaranje poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, ali je odbio konkretnije o tome govoriti, budući da mjerila još nisu formalizirana. Među mjerilima za zatvaranje sasvim će se sigurno naći puna suradnja s Haškim sudom i učinkovita borba protiv korupcije, što uključuje i sudske epiloge u otvorenim slučajevima u protukorupcijskoj kampanji. Ministar je također rekao kako među mjerilima za zatvaranje ne očekuje ništa što Hrvatska ne bi bila u stanju napraviti. Hoće li se to poglavlje moći zatvoriti do kraja godine ovisit će i o tome koliki će rok EU odrediti za nadzor provedbe reformi, jer se Bruxelles sada ne zadovoljava time da se reforme donesu na papiru, nego želi vidjeti njihovu realizaciju u praksi.
Jedan od većih problema u hrvatskom pravosuđu predstavljaju dugogodišnji neriješeni sudski predmeti. Tu je u posljednjih pet godine napravljen veliki pomak, smanjen je broj tih predmeta za 51 posto. Pripremljen je akcijski plan da se za tri godine riješe svi zaostaci. Posebno je važno riješiti zaostatke na trgovačkim sudovima gdje je zbog neriješenih sudskih sporova zarobljeno 40 milijardi kuna, koje bi itekako dobro došle gospodarstvu. Otvaranje postupka pred trgovačkim sudovima često se koristi kao mogućnost da se odgodi plaćanje dospjelih obveza. Tome će se sada nastojati doskočiti povećanjem pristojbi. Također će se sniziti pristojbe za otvaranje stečajeva kako bi se ti postupci otvarali pravodobno, u fazi kada se određeno poduzeće još može spasiti.
Planira se i privremeno povećanje sudaca i sudačkih savjetnika na trgovačkim sudovima na način da se odmah zaposle novi kadrovi kao zamjena za one koji će otići u mirovinu u sljedećih pet godina. Na taj bi se način ubrzalo rješavanje zaostalih sudskih predmeta, bez dodatnih troškova za državni proračun jer trgovački sudovi kroz naplatu pristojbi više zarađuju nego što dobivaju iz proračuna. Promijenit će se i odredba koja je do sada omogućavala 'ping-pong igru' između trgovačkih sudova i Višeg trgovačkog suda. Sada će Viši trgovački sud moći samo jednom vratiti slučaj prvostupanjskom sudu, što do sada nije bilo ograničeno. Ne bude li Viši trgovački sud zadovoljan i s drugom presudom prvostupanjskog suda u tom će slučaju sam morati utvrđivati činjenice i donijeti konačnu presudu umjesto da to ponovno vraća nižem sudu. (Hina)
