Pero Ugarković iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita na Facebook stranici Živi svijet Jadranskog mora objavio je vijest o još jednom ulovljenom primjerku invazivne vatrenjače (lat. Pterois miles) u Jadranu.
"Upravo je ulovljena još jedna invazivna vatrenjača (Pterois miles) u Jadranu. Ulovio ju je Vanja Kalezić na Luštici u Crnoj Gori, ulov će biti prijavljen njihovu Institutu u Kotoru. Moja je prognoza da ćemo ovo ljeto imati najmanje 10 ovakvih dojava na području južnog Jadrana, a možda i srednjeg. Sve je ulove potrebno dojaviti znanstvenicima", napisao je.
"Poznata kao vatrenjača, riba lav ili riba paun, Pterois miles je invazivna indopacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja. Sve su bodlje na tijelu otrovne te se kod uboda javlja izuzetno jak bol, a mogući su i ozbiljniji simptomi, pa se u slučaju uboda preporučuje posjet liječniku. Iz tog razloga ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tijekom ribolova. Srećom, kao što je slučaj i kod ostalih jadranskih riba s otrovnim bodljama, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom (najbolje utopljujući ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodi temperature 40-45 °C u trajanju od 30 do 90 minuta uz pažnju da ne dođe do opeklina", savjetovali su na stranici Instituta za oceanografiju i ribarstvo na Facebooku.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Naglasili su kako je ta vrsta prvi put zabilježena u Jadranskom moru 2019. godine, a najsjeverniji nalaz bio je kod Visa 2021. godine.
"Da bismo smanjili negativne posljedice koje ta vrsta može uzrokovati, možemo preporučiti nekoliko mjera. Prije svega vodite računa o vlastitoj sigurnosti te oprezno rukujte s njom ako dođe do slučajnog ili namjernog ulova. S obzirom na to da se radi o teritorijalnoj vrsti, u slučaju znatnijeg povećanja populacije ciljani izlov može biti učinkovita mjera kontrole populacije na područjima veće brojnosti. Također, smanjenje antropogenog pritiska na morski ekosustav može povećati njegovu otpornost na štetne učinke invazivnih vrsta. U slučaju vatrenjače, hobotnica i neke vrste kirnji predstavljaju zasad jedine poznate predatore u Sredozemnom moru te očuvanje njihovih populacija može doprinijeti kontroli njezine populacije", stoji u objavi Instituta prošle godine.
