Pročitajte pismo koje su 'U ime obitelji' poslali saborskim zastupnicima

Građanska inicijativa 'U ime obitelji' u svom priopćenju upozorava da su 'posljednjih dana neki predstavnici aktualne vlasti zloupotrebljavali medijski prostor za iznošenje neistina o ljudskim pravima, diskriminaciji, Ustavu, stavu Europske komisije o izjednačavanju homoseksualne veze i braka i dr.', stoji u priopćenju koje je u ime Organizacijskog odbora 'U ime obitelji' potpisala Željka Markić.

Pročitajte i ovo Referendum o braku DIP: Pozivanje članova Vlade za ili protiv referenduma je promidžba Referendum o braku Vlada demantira Puhovskog: Ne idemo ruku pod ruku sa Željkom Markić

'Kako držimo da je pravo na točnu informaciju i donošenje informirane odluke temeljno ljudsko i građansko pravo svih građana RH, slobodni smo Vam dostaviti kratki pregled činjenica vezanih za navedene teme:

1. Izjednačavanje homoseksualne veze s brakom nije ljudsko pravo.

Ljudsko pravo na brak definiraju dva glavna dokumenta – Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda čija je potpisnica i Republika Hrvatska.

Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a (članak 16.): Punoljetni muškarci i žene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vjere. Oni imaju ista prava prilikom sklapanja braka, u braku i tijekom razvoda.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl.12): Muškarci i žene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj u skladu s domaćim zakonima koji uređuju ostvarenje tog prava.

U više presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu potvrđeno je da izjednačavanje homoseksualne veze s brakom nije ljudsko pravo. Tako npr. iz presude Schalk and Kopf v. Austria iz 2010. godine proizlazi da niti jedna država, članica Konvencije o ljudskim pravima nije obavezna omogućiti homoseksualnim parovima izjednačavanje njihove veze s brakom, odnosno da ostvarenje prava na tzv. „istospolni brak“ nije ljudsko pravo. O izjednačavanju istospolne veze s brakom odlučuje isključivo država članica.

>> LGBT udruge: 'O ljudskim pravima se ne može odlučivati na referendumu!'

Republika Hrvatska iskazala je definiciju braka u postojećem Obiteljskom zakonu, čl. 5., kao životnu zajednicu žene i muškarca. Ova definicija braka stoji u Obiteljskom zakonu od 2003. godine, kad je taj zakon donijela Vlada premijera Ivice Račana. Podržavanje teze o kršenju ljudskih prava i diskriminaciji, značilo bi da Obiteljski zakon zadnjih 10 godina krši ljudska i građanska prava.

2. Neizjednačavanje istospolne veze s brakom nije diskriminacija.

U Zakonu o suzbijanju diskriminacije, članak. 9. st. 2. toč. 10. izrijekom je navedeno da se ne smatra diskriminacijom kad se u nepovoljniji položaj stavlja bilo koja osoba prilikom uređivanja odnosa iz Obiteljskog zakona, kod pogodovanja braku, zaštite djece, javnog morala itd. Sve kad bi, dakle, takva pozitivna definicija braka kao zajednice muškarca i žene nekoga stavljala u nepovoljniji položaj, zakonski je opet određeno da takva vrsta normiranja nije diskriminacija.

3. Birači imaju pravo na točne informacije i donošenje informirane odluke o referendumskom pitanju

Kodeks dobre prakse za referendum koji je preporučila Venecijanska komisija Vijeća Europe (2007.) između ostaloga, kaže kako bi se Vlada trebala ponašati za vrijeme raspisivanja referenduma koji je zatražila građanska inicijativa: Vlada ne smije koristiti javna sredstva za referendumsku kampanju niti zlouporabljivati političku poziciju za jednostranu kampanju protiv referenduma kako bi građani mogli donijeti informiranu odluku o referendumskom pitanju. Vlada je dužna osigurati kroz sredstva javnog priopćavanja i na druge načine', stoji u priopćenju u kojem su na njegovom početku napisali i ovo:

'Slobodni smo Vas podsjetiti kako su legitimna očekivanja birača da Hrvatski sabor, kao predstavničko tijelo građana, u razumnom roku raspiše referendum, kad taj rok već nije određen u Ustavu RH niti u Zakonu o referendumu. U zemljama EU, tamo gdje je određen rok, referendum se raspisuje u rasponu od nekoliko tjedana do par mjeseci od predaje zahtjeva. Dodatno, preporuke Europske komisije, prepoznavši važnost određivanja razumnog roka kod raspisivanja referenduma, koji je uvijek vezan za neku aktualnu temu, određuju da referendum na europskoj razini (kad u njemu sudjeluje 28 država i više od 500 milijuna građana) mora biti održan u roku od najviše 6 mjeseci od dana predaje zahtjeva. Građanska inicijativa „U ime obitelji“ zahtjev s potpisima 20 posto birača RH predala je Saboru 14. 6. 2013. - zadnji rok za raspisivanje referenduma, sukladno preporuci Europske komisije, bio bi 14. 12. 2013', stoji u priopćenju.

LGBT udruge: 'O ljudskim pravima se ne može odlučivati na referendumu!'

Podsjetimo, danas je Sanja Juras iz udruge Kontra, a u ime LGBT udruga, saborskom Odboru za ravnopravnost spolova predala zahtjeva za ocjenom ustavnosti raspisivanja referenduma o braku inicijative 'U ime obitelji'.

'Pravo na zaštitu obiteljskog života jedno je od temeljnih ljudskih prava i tražimo od Odbora za ravnopravnost spolova da od Hrvatskog sabora zatraži da ne raspiše referendum o ljudskim pravima, odnosno, da Hrvatski sabor uputi Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti raspisivanja ovakvog referenduma', izjavila je Sanja Juras iz udruge Kontra i predala zahtjev predsjednici Odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli.
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook