"Zajednička sjednica je pozitivan impuls za razvoj odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine", rekao je premijer Andrej Plenković na početku zajedničke sjednice dviju vlada.
Bila je to druga zajednička sjednica Vlade i Vijeća ministara u Plenkovićevu mandatu, a na dnevnom redu bilo je niz zaključaka od zajedničkog interesa Hrvatske i BiH kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi.
Pročitajte i ovo
"Želim čestitati kolegici Krišto na svemu postignutom u zadnjih šest mjeseci", rekao je premijer Plenković i podsjetio na podršku Hrvatske BiH za status kandidata za ulazak u Europsku Uniju.
Članovi Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH razgovarali su o nizu tema. "Hrvatska i BiH su proteklom razdoblju dosegle razmjenu od četiri milijarde eura", rekao je Plenković i naglasio da Hrvatska treba predstavljati pomoć, a ne barijeru BiH u njezinu razvojnom putu. Istaknuo je kako na današnjem dnevnom redu nije bilo "teme koja nije bila raspravljena".
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto je napomenula kako je ova zajednička sjednica jedan vid bilateralne suradnje "po svim poljima i temama koje su danas stavljene na stol, na 32. točke dnevnog reda. Donijeli smo niz zaključaka kojima će se unaprijediti odnosi naše dvije zemlje". Naglasila je i osnaživanje BiH na njezinom putu prema procesu pristupanja EU.
Kao važne teme istaknula je među ostalim i sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko - Gunja i novih mostova preko rijeke Save, kao i brojnih modernizacija cesta i željezničke pruge. Sklopljen je i novi ugovor o pograničnoj suradnji koji uključuje izgradnju novih graničnih prijelaza i pretvaranje povremenih i stalne prijelaze. Razgovarali smo i o zbrinjavanju radioaktivnog otpada", kazala je Krišto koja se zahvalila Plenkoviću na pomoći i suradnji.
Pročitajte i ovo
Dvije Vlade su raspravljale i o zbrinjavanju radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori, pitanju koje opterećuje odnose dviju država.
Odlagalište radioaktivnog otpada
"Što se tiče Trgovske gore i odlagališta radioaktivnog otpada, važno je da je riječ o lokaciji na Banovini koja je udaljena 2 km od granice, na nenaseljenom području. Tamo bi se skladištio niskoradioaktivni otpad. Čerkezovec nije predviđen za visokoradioaktivni otpad", rekao je i naglasio da im nije poznato da je došlo do curenja radioaktivnog otpada u zemljama koje imaju slična odlagališta.
"Da odagnamo strahove, htio bih reći da, kad bi netko stajao 365 dana 24 sata ispred zida tog odlagališta, on ne bi primio nikakvo zračenje. To je manje nego zračenje koje primi bilo koji putnik zrakoplova na jednom letu", naglasio je Plenković.
