Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević otvorio je Centar za upravljanje prometom te je održao i redovnu konferenciju za medije.
Promet je jedan od ključnih problema u Zagrebu, a posljednjih je tjedana situacija bila dodatno složena i zbog nove regulacije nakon požara zgrade Vjesnika.
OPASNA SITUACIJA
Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici!
Roditelji upozoravaju
Tragedija u obiteljskoj kući: 13-godišnjakinja preminula zbog opasnog trenda
Sukob velikih sila
Vučić tvrdi da će uskoro izbiti novi rat: "Reći će da sam drama queen, ali predvidio sam i ovo u Ukrajini"
Cilj je sustava učiniti promet u Zagrebu protočnijim, smanjiti gužve te imati mogućnost reagiranja iz Centra u slučaju izvanrednih događaja poput nesreća, a u novom prometnom prijedlogu tramvaji će imati prednost na raskrižjima kako bi se unaprijedio javni prijevoz.
Centar posljednjih nekoliko mjeseci radi eksperimentalno, a cilj je digitalnim sustavom povećati digitalni nadzor prometa. "Od 487 semaforizirana raskrižja u Zagrebu je 161 povezano u sustav, do kraja godine bi ih trebalo biti 180 te još 20 do kraja siječnja 2026. godine, a do 2028. očekujemo sva raskrižja u sustavu", kazao je Tomašević.
Kazao je da još 210 milijuna eura stavljeno u proračun za moderniziranje semafora i raskrižja te njihovo spajanje.
Hala Dolac bit će brzo otvorena?
"Moći ćemo pratiti stvarno stanje u prometu i reagirati na događaje – radovi, privremene regulacije, nesreće, te preusmjeravati promet. Cilj je da cijeli prometni sustav u Zagrebu bude protočniji. Prioretizirat će se javni prijevoz pri prolasku kroz raskrižja", istaknuo je Tomašević i dodao da zbog svega očekuju manje gužve.
Radnici zagrebačkog Dolca organizirali su prosvjed, a Tomašević je podsjetio da su građevinski radovi završeni u roku: "Znam da je inspektorat zatražio dopunu dokumentacije koju su iz Tržnica poslali. Vjerujem da će to brzo biti riješeno i da će hala biti otvorena."
Naglasio je i da zakupci neće plaćati najamninu ni za 11. ni 12. mjesec neovisno kada se vrate u halu: "I dalje ćemo morati ići u rekonstrukciju zgrade jer cjelovita rekonstrukcija nije napravljena i zato prodavači ne mogu biti i na gornjoj plohi. Volio bih da je to napravljeno 2015. godine, ali nije i sad moramo mi i do tada ćemo morati naći srednjoročna rješenja."
Proračun, bazen, kvaliteta zraka
Kada je riječ o povećanjima u proračunu, Tomašević je naglasio da je to za međunarodnu suradnju te podsjetio da je u bivšoj vlasti Grad imao 27 pročelnika, ali to su smanjili.
Na pitanje o gradnji bazena Špansko, Tomašević je rekao: "Zgrada izgleda dobro, ali ima još opremanja. Očekujemo u proljeće otvaranje bazena, a paralelno se radi i ulaz."
Na pitanje o Jakuševcu i kvaliteti zraka u Zagrebu podsjetio je da zbog magle sve stanice trenutno bilježe lošu kvalitetu, kao i zbog prometa i grijanja na kruta goriva, a oba problema žele riješiti i većim ulaganjem u proračunu idućih godina te modernizacijom javnog prijevoza te pomaganjem siromašnim kućanstvima kako bi prešla na iste izvore energije.
Kad je riječ o lokacijskoj dozvoli za Resnik, Tomašević je rekao da još nemaju lokacijsku dozvolu, ali i da je ni ne mogu dobiti u ovoj fazi: "Ključna stvar, da bismo dobili lokacijsku dozvolu, trebamo rješenje o prihvatljivosti, koje radi Ministarstvo. Nadam se da će krajem sljedeće tjedne krenuti gradnja jer bismo trebali odmah ugovoriti i projektiranje i gradnju."
Novi prostorni zakoni – protuustavni?
Vlada je u drugo čitanje poslala paket zakona koji se tiču prostornog uređenja, a izazvali su buru reakcija u javnosti. Njima su nezadovoljne i oporba i struka – reagirala je Komora arhitekata, a i HAZU.
Zagrebački dogradonačelnik Luka Korlaet upozorio je da arhitektska struka nije bila uključena u raspravu o zakonu te da su kao članovi radne skupine dovedeni pred gotov čin: "U javnom savjetovanju se stvari ne mogu više kardinalno mijenjati. Struka arhitekata kaže da se ovaj zakon ne može doraditi, nego treba krenuti ispočetka. Mi smo također tog mišljenja, bilo bi dobro da se ministar još jednom zamisli i povuče ručnu."
Tomašević je istaknuo da se slaže s mnogim gradovima da se zadire u nadležnost lokalne samouprave, koja prema Ustavu upravlja svojim prostorom. "Mi upravljamo gradom tako da se zone šire postepeno i da nove zgrade imaju svu bitnu društvenu i prometnu infrastrukturu. Imamo 3000 stanova koje privatni sektor izgradi godišnje u 10 godina imamo 55.000 stanova praznih prema podacima resornog Ministarstva. U tome je problem u cijeni stanova – u praznim stanovima, a ne u nedovoljnoj gradnji. S druge strane, kako će izgledati promet ako odjednom na 80 lokacija imate nova naselja bez adekvatne infrastrukture, a imamo zakone koji nam daju manje instrumenata za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa?"
Lokalne vlasti mogu brže rješavati infrastrukturu i nova naselja, kazao je Tomašević i upozorio da se lokalnim samoupravama oduzima njihovo ustavno pravo da planiraju svoj prostor.