Ivica Todorić i članovi povjerenstva za Agrokor (Foto: Dnevnik.hr/PIXSELL)
Ivica Todorić i članovi povjerenstva za Agrokor (Foto: Dnevnik.hr/PIXSELL)

Izvanredni profesor na katedri upravnog prava ističe kako su se istražna povjerenstva dosad uglavnom bavila sama sobom te opterećena politikom nisu opravdala svoju svrhu.


Nakon saborske trakavice oko formiranja istražnog povjerenstva za Agrokor, HDZ i SDP su danas napokon postigli dogovor.

SDP je HDZ-u postavio ultimatum te je izbor sudaca Ustavnog suda uvjetovao formiranjem istražnog povjerenstva.

SDP je HDZ cijelo vrijeme optuživao da stopira povjerenstvo jer "žele sakriti pravu istinu o Agrokoru", a iz HDZ-a su se protivili zahtjevima SDP-a da u povjerenstvu sjede Gordan Maras i Orsat Miljenić, bivši ministri u vladi Zorana Milanovića.

Nakon što je HDZ popustio oko bivših ministara zapelo je na dnevnom redu. Kolika je razina međusobnog nepovjerenja najbolje pokazala je prošlotjedna rasprava u Saboru kad nijedna strana nije željela popustiti te je HDZ inzistirao da se prvo glasa o ustavnim sucima, a SDP o povjerenstvu.

Iako su iz obiju strana dolazili poruke kako je sve dogovoreno, SDP-ovci su prije izglasavanja srušili kvorum ne pojavivši se u sabornici.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković tako je „kupovao vrijeme“ te zastupnike informirao o aktivnostima povodom Dana neovisnosti. Kad se SDP-ovci nisu pojavili ni nakon što su izglasani svi ostali zakoni, odlučeno je kako će se o formiranju povjerenstva glasati u srijedu.

Iako sve upućuje kako bi famozno povjerenstvo u srijedu napokon trebalo biti formirano, postavlja se pitanje koja je prava uloga povjerenstva – rasvjetljavanje situacije u Agrokoru ili tek prikupljanje političkih bodova.

"Politička povjerenstva koriste se za prikupljanje političkih poena"

O toj smo temi razgovarali s Franom Staničićem, izvanrednim profesorom Pravnog fakulteta u Zagrebu koji se temom istražnih povjerenstva pozabavio u jednom od svojih znanstvenih radova.

Staničić ističe kako je u radu svih dosadašnjih istražnih povjerenstava Sabora bio vidljiv utjecaj politike.

„Rad političkih povjerenstava koristi se za prikupljanje političkih poena. To nije njihova svrha. Ona se osnivaju za pitanja od javnog interesa i svrha im je ispitati je li, u radu izvršnog tijela – Vlade RH, tijela državne uprave i svih onih koji obavljaju javne ovlasti bilo postupanja koje je bilo protivno javnom interesu, odnosno koje je prouzročilo neostvarivanje javnog interesa, a u cilju ostvarivanja privatnog interesa“, kaže Staničić.

Profesor upravnog procesnog prava kaže kako su se istražna povjerenstva u Hrvatskoj više bavila sama sobom i vlastitim nefunkcioniranjem nego li  pravom svrhom.

Kad je riječ o Agrokoru, Staničić ističe da će sve te negativne strane još više doći do izričaja obzirom na kompliciranu prirodu i veličinu samog predmeta.

"Teško je očekivati konstruktivan rad povjerenstva"

„Zbog trenutačne klime u Hrvatskom saboru, među političkim strankama i u društvu općenito teško je očekivati konstruktivan i plodonosan rad ovog povjerenstva, dapače, mišljenja sam kako će ono jako teško donijeti bilo kakve zajedničke zaključke. Zbog svega toga ne smatram da osnivanje ovog povjerenstva u ovom trenutku može ostvariti cilj i svrhu radi kojega se osniva. Nužno je da povjerenstva svoje ovlasti koriste u skladu sa zakonom, bez utjecaja dnevne politike, što je zbog njihovog, primarno političkog, sastava vrlo teško osigurati“, naglašava Staničić.

U razgovoru za portal DNEVNIK.hr, Staničić je objasnio koje su sve ovlasti istražnih povjerenstva.

„Ona su tijela koja u svom radu imaju ovlasti policije, državnog odvjetništva i suda, dakle nesporno tijela iznimno širokih ovlasti. Članovi povjerenstava imaju pravo uvida u dokumente koji su klasificirani te im se ne može odbiti pristup ni u slučajevima kada se radi o državnoj, vojnoj, službenoj, poslovnoj ili osobnoj tajni. Imaju pravo pozvati bilo koga kao svjedoka i nitko ne može, osim u vrlo suženim slučajevima, odbiti odgovarati na pitanja istražnog povjerenstva pod prijetnjom vrlo oštrih sankcija (visoke novčane kazne ili zapriječena kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina)“, kaže Staničić.

Ipak, Zakon o istražnim povjerenstvima propisuje kako se svjedočenje pred povjerenstvom može uskratiti ako bi se osoba njime sebe neposredno izvrgla kaznenom progonu.

"Todorić ne mora svjedočiti protiv samog sebe"

U slučaju Agrokora to znači kako njegov još uvijek aktualni vlasnik Ivica Todorić pred povjerenstvom može odbiti odgovarati na pitanja čiji bi ga odgovor mogao inkriminirati.

Staničić ističe kako je takva odredba zakona u skladu s načelom da nitko nije dužan svjedočiti protiv sebe samoga.

„Treba imati na umu da istražna povjerenstva nisu pandan suda i ne utvrđuju kaznenu odgovornost te se od njih ne smiju očekivati odluke kojima bi se zadiralo u temeljne slobode i prava čovjeka i građanina kao u slučaju postupaka koji se vode pred sudom, odnosno odluke koje bi imale karakter sudskih pravorijeka. Njihova zadaća je usmjerena na dokazivanje političke odgovornosti, a ne kaznene odgovornosti. Između tih dviju odgovornosti ne smije se stavljati znak jednakosti, a samim time niti očekivati da svaki možebitno „loš“ politički čin mora imati svoju sankciju u kaznenoj sferi“, kaže Staničić.

Do kad će djelovati povjerenstvo?

Ističe kako istražna povjerenstva u teoriji mogu doprinijeti rješavanju pitanja od javnog interesa, ali praksa u Hrvatskoj nažalost je pokazala drugačije.

„Neovisno o zaključcima i mjerama koje istražna povjerenstva unesu u svoja završna izvješća upućena Hrvatskome saboru, te ih Hrvatski sabor i prihvati, ista ne moraju realizirati kroz rad drugih nadležnih tijela“, napominje Staničić. 

Zakon o istražnim povjerenstvima propisuje i kako se ona ne mogu osnovati za pitanja o kojima je pokrenut sudbeni postupak te u tom trenutku prestaju s radom.

Staničić smatra da bi povjerenstvo za Agrokor s radom trebalo prestati u trenutku kada sud pravomoćno potvrdi optužnicu koja bi se ticala pitanja vezanih za slučaj Agrokor.

Od deset povjerenstva danas radi samo jedno

Hrvatski je sabor do sada osnovao, od 1996. godine i donošenja Zakona o istražnim povjerenstvima, deset istražnih povjerenstava.

Od njih trenutno radi samo ono za Imunološki zavod.

„Istražna povjerenstva Hrvatskog sabora nisu opravdala cilj i svrhu radi kojih su bila osnivana. Velikim dijelom svoga rada su se iscrpljivala u međusobnim sukobima članova povjerenstva i u sukobima oko načina rada povjerenstva. Ona su primarno politička tijela. Nikakva druga kvalifikacija njihove biti nije potrebna niti može s približnom točnošću ukazati na njihove kvalitete. Kao otegotnu okolnost u radu istražnih povjerenstava Hrvatskog sabora vidim i činjenicu da u njima dominiraju članovi koji nisu pravne struke. Primjerice, u onome za INA-u od devetero članova bilo je samo troje pravne struke“, kaže Staničić koji ne vidi kako bi nova istražna povjerenstva mogla raditi bolji posao od svojih prethodnika.