Dok se Grčka bori sa svojom prezaduženosti, hrvatski vanjski dug, nakon stagnacije, ponovno raste. I Vlada i oporba jednoglasni su u tome da nam ne prijeti grčki scenarij, dok analitičari upozoravaju - ako se nastavi ovakav trend rasta duga, krediti na stranim tržištima bit će nam sve skuplji.
Hrvatski vanjski dug sve je veći i veći. Prema posljednjim podacima HNB-a, iznosi 49,3 milijarde eura, odnosno skoro 115 posto BDP-a. Od kraja prošle godine smo se zadužili za dodatnih 2,7 milijardi eura. Dug opće države narastao je na 16,7 milijardi, središnja banka dužna je 1,2 milijarde eura, dok privatni sektor duguje 29,4 milijarde eura. Svaki od tih segmenata povećao je svoja dugovanja u odnosu na kraj 2014.
Vezani članci
A kome smo sve kao država dužni, kojim bankama, i međunarodnim kreditorima pitali smo Hrvatsku narodnu banku. podatke nismo dobili, uz obrazloženje kako nam 'pojedinačne podatke, na razini pojedinog dužnika i/ili vjerovnika, ne mogu dostaviti jer su, prema Zakonu o službenoj statistici, statistički podaci o pojedinačnim fizičkim i pravnim osobama povjerljivi'.
HDZ-ov Ivan Šuker kaže da smo uglavnom dužni fondovima koji kupuju hrvatske obveznice, te Svjetskoj banci i Europskoj investicijskoj banci. 'Vlada očigledno nije uvela reda u javne financije, postoje potrebe za visokim vanjskim zaduživanjem. sreća je, pa u ovom trenutku imamo povijesno niske kamatne stope, al da nije tako onda bi to itekako osjetili na rashodovnoj strani proračuna', smatra Šuker.
Premijer umiruje: 'Javni dug pod kontrolom, smiruje se i deficit'
No, iz Vlade poručuju - dug držimo pod kontrolom. 'Nije ništa alarmantno, hrvatsko gospodarstvo je takvo kakvo jest, vidimo najnovije makroekonomske pokazatelje da se ono oporavlja, stopama koje možda izgledaju male, ali nakon šest godina se oporavlja, raste broj zaposlenih, i to je ono što veseli', kaže zamjenik ministra financija Igor Rađenović.
Ako se ovakav trend rasta duga nastavi, upozoravaju analitičari, prijeti nam skuplje zaduživanje na stranim tržištima. 'Prvenstveno država mora smanjiti svoj fiskalni deficit, a samim time i onda smanjiti potrebe za zaduživanjem u inozemstvu', kaže Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar.
Iz Udruge poreznih obveznika Lipa žele i da se javno objavi kome i koliko dugujemo. 'Međutim, ono što je još potrebnija informacija, je koliko trošimo i na što vi imate u razvijenim zemljama primjere gdje kada državni službenici nešto potroše na svoje kartice, to se može vidjeti na stanju proračuna u roku nekoliko minuta', kaže Krunoslav Šarić, udruga poreznih obveznika Lipa.
Novo zaduženje Hrvatsku čeka već sutra - u Saboru će se raspravljati o tri kredita za Hrvatske željeznice, koji će povećati hrvatski vanjski dug za oko 200 milijuna eura.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
