Udruge za zaštitu okoliša tvrde - nema ludih, već pohlepnih i proračunatih! Takvo mišljenje dijeli i biolog Ivan Darko Grlica, koji se godinama bavi monitoringom ptica na rijeci Dravi i ušće 'Hrvatske Amazone', poznaje kao svoj džep.
'Najčešće iza svega toga stoji ili pranje novca, nepotrebni radovi, upošljavanje sestrinskih firmi Hrvatskih voda ili firmi koje su u vlasništvu ljudi koji rade u Hrvatskim vodama pa sami sebi namještaju poslove. Ili na kraju čista eksploatacija mineralnih sirovina koje se tamo nalaze - šljunka i pijeska.', kaže biolog objašnjavajući zašto su Hrvatske vode 'zapele' za projekt umjetne regulacije ušća Mure u Dravu, a doznaje Provjereno.
U Hrvatskim vodama godinama planiranu umjetnu regulaciju prirodnog ušća u Hrvatskoj smatraju nužnom, točnije od 'prevladavajućeg javnog interesa'. Zbog straha od erozije tla, uzrokovanog mijenjanjem toka Drave, koji će ugroziti njihovu prugu, Mađari su predložili našim vlastima zajedničku sanaciju riječnog toka.
Posebnost ušća vrijedan prirodni fenomen
Naše ministarstvo za vodno gospodarenje i Hrvatske vode kao izvršitelj spremno su pristali. Inženjer Ladislav Grđan, jedan od autora projekta, objašnjava nužnost regulacije opisujući Dravu morfološki nestabilnim područjem.
'Premještanje korita u tom prostoru je stalno prisutno i stalno se događa što se vidi na nizu službenih karata koje imaju iz različitih godina', tvrdi, smatrajući argument Zelenih kako upravo tu posebnost ušća treba sačuvati kao vrijedan prirodni fenomen nedovoljnim da bi se od radova odustalo.
S druge strane, biolog Grlica smatra nevjerojatnim da skupina stručnjaka koja je projekt i predložila funkcionira na način da postavlja 'infrastrukturne objekte', kako kaže Grđan, koji zatim iziskuju nova i nova 'popravljanja'.
'Gospodarenje vodama na taj načion je loše'
'Ja vjerujem da oni smišljeno nešto naprave da bi imali posla sutra', objašnjava biolog dodajući kako skrenu jedan vodeni tok, koji počne derati drugu obalu, pa rade utvrde i tako unedogled. Šef varaždinske Vodogradnje, Ivan Cerovec, odbija optužbe o 'izmišljenim radovima'.
Aktivisti za zaštitu okoliša upozoravaju da je gospodarenje vodama na takav način itekako loše. Ušće Drave i Mure jest nestabilno, no upravo u tome i jest njegova posebnost. Nasilno ga regulirati, pogubno je za prirodu i jedini razlog zbog kojeg se na njemu inzistira, tvrdi Irma Popović iz Zelene akcije – financijski je interes.
Na razmišljanje tjera i činjenica da su Svjetski fond za zaštitu prirode, europska udruga Euronatur, te nekoliko domaćih udruga za zaštitu okoliša, prijavili Hrvatsku Europskoj komisiji zbog planova regulacije ušća Mure u Dravu.
Dobili više od 17 milijuna eura
Potpisnici prijave podsjećaju na nalaze neovisnih stručnjaka Europske komisije, koji su slične planove regulacije Donjeg toka Drave proglasili zastarjelima i suprotnima standardima prihvaćenim u ostalim zemljama članicama EU.
'Mađarska strana je napravila studiju, ali nisu napravili studiju koja govori o tome kakav će biti utjecaj na hrvatsku obalu, kaže biolog Grlica Ipak, Mađari su svoj dio radova već obavili. Od pristupnih fondova EU dobili su više od 17 milijuna eura za taj posao. Zbog radova, jedan dio rijeke Mure preusmjerili su direktno na hrvatsku stranu.
'Mađarska strana je napravila studiju, ali nisu napravili studiju koja govori o tome kakav će biti utjecaj na hrvatsku obalu i to je ono što si Hrvatska nije smjela dopustiti, Hrvatske vode su trebale to osporiti jer Hrvatske vode bi trebale biti te koje brane hrvatsku stranu', kaže biolog Grlica, naglašavajući da će šteta koja će se počiniti regulacijom biti nemjerljiva.
Nestat će autohtone biljne i životinjske vrste. Iako se projekt regulacije ušća brani frazom 'prevladavajući javni interes', stanovnici prvog sela uz Dravu – Legrada nedavnim prosvjedom jasno su izrazili svoj stav. 'Mađarska pruga je zaštićena, nije ona u opasnosti, a mi poplave nismo imali niti ćemo imati jer imamo dobru zaštitu, dobri su nasipi, nije to u pitanju', kaže stanovnica Legrada, Marta Nestić.
S njom se slaže i sumještanin Darko Potočnik tvrdeći da je u pitanju isključivo korist Hrvatskih voda. Svojevremeno Ministarstvo kulture uložilo je prilično vremena i novca kako bi se područje 'Hrvatske Amazone' pretvorilo u Regionalni park te u dogovoru s Mađarskom nominiralo i za rezervat Biosfere, pod zaštitom UNESCO-a. Ipak negdje je zapelo. Iz Ministarstva gospodarstva tražili su da se takav projekt preispita zbog budućih planova izgradnje hidroelektrana upravo na rijeci Dravi, potvrdili su nam u Ministarstvu kulture.
Nakon velikog interesa javnosti oko cijelog slučaja, uglavnom je nastala tišina u većini državnih institucija. Uskoro se očekuje odluka Hrvatske vlade i interesnih grupa o tome postoji li prevladavajući javni interes za taj sporni projekt Hrvatskih voda. U međuvremenu, naglašavaju biolozi, svakih 18 minuta na svijetu nestane jedna vrsta. Nastavimo li tim tempom, prije ili kasnije, doći će i naša 18. minuta!
