Šuker, sindikalci i poslodavci raspravljat će o minimalnoj plaći

Radna skupina Ministarstva financija, sindikata i poslodavaca do tada bi trebala izraditi projekcije o utjecaju Prijedloga zakona o minimalnoj plaći na proračune lokalnih zajednica, državni proračun i same plaće.

tri vijesti o kojima se priča UŽAS U GLINI Tijela dvojice muškaraca pronađena u obiteljskoj kući! Otkriven je uzrok tragedije užas u SAD-u Djevojka (15) oteta dok je šetala psa: Otac locirao njezin mobitel i spasio je, poznato što se dogodilo Otkrio želju Ovo je postala najpoznatija kuća u Hrvatskoj: Luka Modrić je želi kupiti

Minimalna plaća trenutno iznosi 2441 kunu bruto, odnosno 1890 kuna neto, a sindikati predlažu da ona ove godine iznosi 41 posto prosječne plaće, te do 2011. godine poraste na 50 posto prosječne plaće.

Poslodavci ostaju kod dosadašnjeg prijedloga o 35 posto prosječne plaće, čiji bi se iznos za svaku iduću godinu dogovarao na razini socijalnih partnera.

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević opovrgava tvrdnje ministra Šukera da bi povećanjem neoporezivog dijela plaće na iznos minimalca lokalna samouprava izgubila oko tri milijarde kuna prihoda.

"Po našim izračunima, lokalne bi zajednice izgubile 480 milijuna kuna prihoda od poreza na plaću", rekla je Knežević.

Minimalnu bi plaću umjesto 300.000 radnika, kako je procijenio Šuker, trebalo primati pedesetak tisuća zaposlenih na najjednostavnijim poslovima, dok bi ostali, sukladno svojoj stručnoj spremi, bili razvrstani po platnim razredima.

Time bi se izbjegla mogućnost da poslodavac, primjerice, zaposli na određeno vrijeme inženjera s visokom stručnom spremom te mu isplaćuje minimalnu plaću, a razliku daje "na ruke", kaže čelnica SSSH.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da treba spustiti i granice poreznih razreda, čime bi financijski udar na lokalne zajednice bio manji.

"Predložili smo da se porezni razredi spuste, pa bi se tako sadašnji faktor osobnog odbitka 2 trebao spustiti na 1,65, faktor 5 na 3,5 i tako dalje", rekao je Sever.

Država također mora reći kako misli pomoći sektore koji lošije stoje, kao što su tekstilna, drvoprerađivačka ili obućarska industrija, upozorava Sever.

Sindikalci ističu kako bi trebalo razmisliti da se za te grane utvrdi neko prijelazno razdoblje s različitim iznosima minimalnih plaća, ili da se država odrekne prihoda s osnova poreza i doprinosa za lošije stojeće industrije.