Dok energetičarka iz WWF Adria Petra Remeta smatra da Hrvatska time odustaje od borbe protiv klimatskih promjena, profesorica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar misli suprotno, predsjednica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) Maja Božičević Vrhovčak odgovara "ni jedno ni drugo", a oceanograf s Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta u Zagrebu Mirko Orlić kaže da – ne zna.
Pročitajte i ovo
SJAJAN TAJMING
Vlada odobrila: Američki ratni brod na nuklearni pogon stiže u hrvatsku luku
Rastući problem
Smrtonosna vrsta ulovljena u Jadranu, stručnjak upozorio na posljedice: "Ne znam jesmo li već zakasnili..."
planiraju vojnu zaštitu
Ministar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"
u 61. godini
Preminuo je Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za sigurnost
RAT NA BLISKOM ISTOKU
Trump ponovno zaprijetio pa otkrio: "Dogovor bi mogao biti postignut sutra". Stigao mu odgovor
Remeta upozorava da se Hrvatska obvezala na ograničavanje emisija stakleničkih plinova u borbi protiv klimatskih promjena i izradu Strategije razvoja niskougljičnog gospodarstva. Stoga plan istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu pokazuje kako Hrvatska ne samo da odustaje od borbe protiv klimatskih promjena, već i doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova.
Daria Karasalihović Sedlar smatra da se vađenjem ugljikovodika iz Jadrana neće povećati otpuštanje stakleničkih plinova, nego će se smanjiti hrvatska energetska ovisnost.
Evo tko se brine za najčišće more u Europi
Eksploataciji nafte i plina u Jadranu prethode istražni radovi kako bi se potvrdile rezerve i njihova ekonomska isplativost, a pri samoj eksploataciji treba se držati strogih tehnoloških standarda i propisanih mjera zaštite okoliša, kaže ona.
Maja Božičević Vrhovčak upozorava da održivi razvoj ima tri stupa – gospodarski, društveni i okolišni, crpljenje nafte moglo bi naštetiti okolišnom stupu, a Vlada nije predstavila koje pozitivne ekonomsko-socijalne dobrobiti očekuje od tog procesa.
Koliko i kakva nova radna mjesta očekuje, koje gospodarske grane će pridobiti, i možda najvažnije pitanje – tko i koliko će zaraditi od eksploatacije nafte, nije poznato hrvatskoj javnosti, zaključila je direktorica DOOR-a dodavši kako treba omogućiti građanima da sudjeluju u odlučivanju o tom i sličnim projektima.
Za bilo kakvu ozbiljnu odluku najprije bi valjalo provesti pomnu analizu koristi koje projekt donosi Hrvatskoj, kao i rizika kojima projekt izlaže ekosustav Jadranskog mora, smatra Mirko Orlić. Sve odluke bez toga počivaju na osjećaju, a ne na računu.
Ako želite afirmirati vaše stajalište da projekt udaljava Hrvatsku od održivog razvoja, prihvatite se brojki, kazao je Orlić i predložio WWF-u da također napravi trodimenzionalnu računalnu simulaciju posljedica koje bi nastale izlijevanjem 600.000 tona nafte.
Remeta je odgovorila da je plan eksploatacije nafte iz Jadrana ideja ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, pa se nada da će i "otići" s odlaskom Vrdoljaka s te funkcije.
WWF je kao dio koalicije "SOS za Jadran" povezao akciju "Sat za Planet Zemlju" u kojemu je naglasak na klimatskim promjenama te procesu dekarbonizacije globalne ekonomije i društva, s planiranom eksploatacijom nafte u Jadranu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook