Osobe koje se hrane namirnicama biljnog porijekla prosječno teže 15 kilograma manje od opće populacije.
Osobe koje se hrane namirnicama biljnog porijekla prosječno teže 15 kilograma manje od opće populacije. Foto: PR

Uz trenutnu pandemiju bolesti Covid-19, zaboravili smo na pandemiju pretilosti koja je i dalje itekako prisutna. Svjetska prevalencija prekomjerne tjelesne mase i pretilosti udvostručila se od 1980. godine te se sada smatra kako trećina svjetske populacije ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretila. Stopa pretilosti povećala se među oba spola i u svim dobnim skupinama neovisno o geografskoj ili etničkoj pripadnosti te socioekonomskom statusu i o toj temi razgovarali smo s nutricionisticom Mirjom Zupčić.


 

Je li kalorija samo kalorija?

Osobe s viškom kilograma na raspolaganju imaju veliki broj različitih dijeta odnosno prehrambenih programa za mršavljenje. Znanost nas uči kako učinkovitost plana prehrane za mršavljenje ovisi o ukupnom broju kalorija, ali i o udjelu vode, prehrambenih vlakana, kao i o vrsti i količini proteina, masti i ugljikohidrata te o udjelu još nekoliko drugih nutrijenata u prehrani. Dakle, ako smo mislili da ključ mršavljenja leži u jednostavnoj matematičkoj računici „jesti manje i više se kretati“, zapravo smo u krivu.

''Mršavljenje ipak nije tako jednostavan proces. Primjerice, 0,5 litre gaziranog zaslađenog napitka i 10 mrkvica imaju istu kalorijsku vrijednost. Međutim, tekuće kalorije možemo popiti u vremenu manjem od jedne minute, dok bi nam za žvakanje tolike količine mrkve trebale barem dva i pol sata, a mnogi tu količinu mrkve uopće ne bi uspjeli pojesti.'', kaže nam mag.nutr. Mirja Zupčić.

Osobe koje se hrane namirnicama biljnog porijekla prosječno teže 15 kilograma manje od opće populacije. Mirja Zupčić, mag.nutr. / Vitaminoteka (Foto: PR)

''Naš želudac ima ograničen kapacitet. Kada unesemo količinu hrane koja nadilazi kapacitet želuca, želudac se rasteže, a receptori šalju signale sitosti centrima za regulaciju apetita u mozgu. Različita hrana ima različitu energetsku gustoću u jednoj jedinici volumena. Primjerice, ulje je namirnica visoke energetske gustoće jer jedna žlica ulja može osigurati više od 100 kalorija. S druge strane, kupine su namirnica niske energetske gustoće, te energija koju ulje sadrži u samo jednoj žlici, kupine sadrže u čak dvije šalice odnosno čak 300 g. Biokemijski gledano kalorija je samo kalorija, međutim, konzumacija kalorija u različitim oblicima ima različit učinak na osjećaj sitosti.'', dodaje mag.nutr. Mirja Zupčić.

Na energetsku gustoću hrane najviše utječe količina vode koju namirnica sadrži. Pa tako krastavci, tikvice i kupus sadrže gotovo 95% vode u svom sastavu. Veliki tanjur napunjen povrćem predstavlja veliki tanjur zarobljene vode uz dodatak određenih nutrijenata. Općenito gledano, u svom sastavu najviše vode sadrže namirnice biljnog porijekla, dok su namirnice životinjskog porijekla negdje u sredini ljestvice, a procesirana hrana ima obično najniži udio vode.

Osobe koje se hrane namirnicama biljnog porijekla prosječno teže 15 kilograma manje od opće populacije. Za stvaranje osjećaja sitosti odgovorna je mikrobiota u crijevima. (Foto: PR)

Usporedba proteina biljnog i životinjskog porijekla

Mišljenje kako proteini iz mesa jamče osjećaj sitosti i olakšavaju gubitak kilograma rezultati određenih istraživanja snažno opovrgavaju. Naime, studije su pokazale kako hrana bogata prehrambenim vlaknima konzumirana kao večernji obrok, može smanjiti unos kalorija drugi dan za ručak, a za stvaranje osjećaja sitosti odgovorna je mikrobiota u crijevima. ''Bakterije probavljaju vlakna te proizvode signale u obliku kratkolančanih masnih kiselina koji smanjuju apetit i ubrzavaju metabolizam. Meso ne sadrži prehrambena vlakna što je jedan od razloga zašto su u nekim studijama ispitanici koji su ručali rižu i meso, za večeru pojeli skoro 20% više kalorija u suporedbi s ispitanicima koji su ručali rižu s tofuom - biljnim izvorom proteina.'', objašnjava mag.nutr. Mirja Zupčić.

Postoji li sigurno, održivo ili jednostavno rješenje za epidemiju pretilosti?

Uz pametnu kontrolu kalorijskog unosa i tjelovježbu svaki višak kilograma može biti eliminiran. No, ako želite višak kilograma izgubiti bez kalorijske restrikcije i tjelovježbe tada je rješenje biljna prehrana. Snažni znanstveni dokazi ukazuju kako je najuspješnija strategija za postizanje idealne linije i neuništivnog zdravlja upravo prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla.

Osobe koje se hrane namirnicama biljnog porijekla prosječno teže 15 kilograma manje od opće populacije. ''Ne samo da je biljna prehrana najuspješnija dijeta za mršavljenje, ona je i ujedno najučinkovitije rješenje za eliminaciju rizika od bolesti srca - svjetske ubojice broj jedan. Također, biljna prehrana moćan je saveznik zdravlja i kada je u pitanju, dijabetes i mnoga druga stanja. Stoga, sa sigurnošću možemo tvrditi kako je rješenje za očuvanje našeg zdravlja upravo prehrana biljnog porijekla.'', zaključuje mag.nutr. Mirja Zupčić.

 

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Zvijezda po najvišim profesionalnim standardima.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju