Pojednostavljena procedura javne nabave trebala bi omogućiti bržu provedbu projekata, ali i, kako upozoravaju stručnjaci, povećati mogućnosti malverzacija s golemim novcem koji je Vlada za tu svrhu namijenila.
To da Vlada želi ubrzati obnovu, nikome nije sporno. Ali to da o izvođačima tih projekata više neće odlučivati tržišna utakmica, već birokratski potez pera mnogima jest, doznaje za Dnevnik Nove TV novinar Marko Biočina.
Za odabir izvođača posla vrijednosti do 40 milijuna kuna, koliko bi koštala gradnja šezdesetak tipskih zamjenskih kuća na Banovini, više neće trebati provoditi javni natječaj, već samo prikupiti ponude tri tvrtke i angažirati najpovoljniju.
Pročitajte i ovo
Ministar Ivan Paladina kaže da je to samo usklađivanje s europskim pravilima. "To je naš posao, moj posao, da u regulatornom dijelu pronađemo načine kako ubrzati proces obnove te smo kroz ove izmjene pravilnika omogućili dodatni model nešto bržeg, nešto efikasnijeg nabavljanja kako radova tako i usluga do iznosa europskih pragova", objašnjava ministar.
Ako je osnovni cilj bio ubrzati proces obnove, kaže stručnjakinja za javnu nabavu, onda ovaj Vladin potez ima smisla.
"Što se tiče pojednostavljenja procedura, sigurno su uspjeli i ako gledamo koja je poanta obnove, onda je upravo to - da dobijemo što brže, što bolje rješenje", tvrdi Ines Gruica Devčić, direktorica za javnu nabavu u tvrtki PJR.
Ipak, je li brže uvijek i bolje? Bivši ravnatelj fonda za obnovu Damir Vanđelić ne misli tako.
"To znači da vi možete, ako pošaljete mail na tri građevinske tvrtke koje izaberete, proizvoljno dobiti ponude od jedne, reći 'drugi se nisu javili' i sklapati poslove. Ako netko smatra da imamo novca da platimo radove sto posto, dvjesto ili tristo posto više, onda je u tom slučaju ovakva jednostavna nabava s tri ponude po novom pravilniku dobar izbor, no to će sve morati platiti građani Republike Hrvatske", kaže Vanđelić.
Pročitajte i ovo
Građevinarima se, očekivano, ideja sviđa, ali misle da bi je trebalo doraditi.
"Očekujemo da će se nekakve kvalifikacije javno obznaniti, koje će biti potrebne da bi se netko pozvao na tu vrstu projekata. Mislim da bi tu trebalo dovesti u pitanje koje su već tvrtke sudjelovale u obnovama", govori građevinar Bojan Horvačić.
Hoće li cijela priča dovesti do brže obnove, do punijih džepova povlaštenih građevinara ili možda do jednog i drugog? Vlada je 2023. u proračunu osigurala dodatne dvije milijarde kuna za obnovu. Uz toliko novca i jednostavnije procedure izgovora da građani još jedan Božić dočekaju u kontejnerima - nema.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
