Na obnovu kuća porušenih u ožujku i prosincu 2020. u zagrebačkom i petrinjskom potresu u mobilnim stambenim jedinicama trenutno čeka 4468 ljudi, od kojih je 493 smješteno u kontejnerskim naseljima u Sisku, Petrinji i Glini, dok se ostali nalaze u kontejnerima uz svoje kuće.
"U sljedećih šest mjeseci imamo dva cilja - da mjesečno imamo minimalno 50 objekata i da se što je više moguće približimo broju od sto objekata na kojima će početi obnova, te da radovi teku u skladu s ugovorenim rokovima", rekao je u razgovoru za Hinu ministar Paladina.
Cijene tržišne, isplata predujma za izradu projektne dokumentacije, 25 posto avansa za izvođenje radova
Proces obnove iznimno je zahtjevan, uz puno izazova, a kroz samoobnovu se može značajno ubrzati obnova privatnih objekata.
Nakon što su riješili prijašnje nedostatke značajno je porastao interes građana. "Prije šest mjeseci uopće nije bio fokus na samoobnovi, kako na obradi zahtjeva tako ni na realizaciji, no nakon promjene smjera možemo vidjeti prve rezultate", kaže Paladina.
Dosad je kroz model samoobnove obnovljeno i financirano desetak zgrada i kuća na području Zagreba, u tijeku je 15 samoobnova, a na Banovini je u organiziranoj obnovi završeno šest kuća, dok je gradnja njih stotinjak u tijeku.
Kako bi ubrzali dinamiku, krajem srpnja su unaprijedili dosadašnji model. Cijene više nisu fiksne nego tržišne pa korisnici na temelju novčane pomoći mogu po tim cijenama obnoviti svoje kuće.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Omogućena je također isplata predujma za izradu projektne dokumentacije i 25 posto avansa za izvođenje radova za obiteljske kuće.
Korisnicima je omogućeno i dodatnih 20.000 do 80.000 kuna za troškove operativne koordinacije samoobnove, što je svojevrsna naknada za utrošeno vrijeme i trud. Uz to su za vlasnike višestambenih zgrada, koji se unaprijed odluče za isplatu, omogućili isplatu PDV-a.
Ministar najavljuje da će u idućem razdoblju raditi na promicanju samoobnove, jer na taj način korisnici mogu dobiti sredstva za obnovu cijele kuće u konstrukcijskom obliku, a da im praktički nikakva sredstva unaprijed ne trebaju.
Ministarstvo obradilo više od 40 posto zahtjeva za konstrukcijsku obnovu
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dosad je obradilo više od 40 posto zahtjeva za konstrukcijsku obnovu, odnosno 355 od njih 861.
Paladina kaže da svaki tjedan dio zahtjeva iz organizirane obnove prelazi u samoobnovu, sa ciljem da u sljedeća dva do tri mjeseca obrade sve zahtjeve za konstrukciju samoobnovu.
Svaki korisnik koji iz organizirane obnove promjeni zahtjev u samoobnovu, dobit će odluku kroz tjedan ili dva, tako da će biti eliminirani zaostaci.
"Kako novi zahtjevi budu pristizali tako ćemo ih obrađivati, ako zahtjev ne bude kompletiran podnositelj će u kratkom roku dobiti povratnu informaciju te će u najviše mjesec dana od nas dobiti odluku o obnovi", rekao je.
Odluke ministarstva provode dva tijela - Fond za obnovu na zagrebačkom području i Središnji državni ured na petrinjskom području, a ministar poručuje da će korisnici modela samoobnove morati samo pronaći izvođače dok će ta tijela pružati ostale usluge, od izrade projekta do nadzora.
Za državu je zahtjevan posao angažirati izvođače za konstrukcijsku obnovu velikog broja kuća raštrkanih na širokom području, dok će vlasnici objekata obilaziti gradilište svakodnevno i omogućit će im se naknada za uložen trud.
Ministar kaže kako već vide da vlasnici objekata sami pronalaze izvođače i taj sustav funkcionira.
Cijene građevinskog materijala stabilizirane, ali veliki investicijski ciklus utječe na njih
Kad je riječ o cijenama građevinskog materijala, Paladina ocjenjuje da su se stabilizirale, no veliki investicijski ciklus i puno projekata zbog veće potražnje utječu na konačne cijene radova.
Svi znaju da nema dovoljno radnika u Hrvatskoj, uvozimo veliki broj radne snage, cijela Europa ima isti problem, ističe ministar, a to utječe na dinamiku obnove.
Bilo je primjera da nije bilo ponuditelja pa su natječaji poništavani, ponajviše se radilo o natječajima koje je Fond do prije šest mjeseci raspisivao pojedinačno za svaki objekt, kao i uslugu od operativne koordinacije do tehničko-financijske kontrole i projektiranja.
Središnji državni ured je, s druge strane, od početka na svoje natječaje krenuo ispravnom logikom ugovaranja većih paketa, pa su na gotovo svim natječajima imali ponuditelje.
Ministar kaže da trenutno ne obrađuju zahtjeve za konstrukciju organiziranu obnovu jer su provedbenim tijelima dostavili veliki broj odluka koje još nisu provedene, a sada obrađuju organiziranu gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i novčane pomoći.
U procesu izgradnje na području Banovine su 93 zamjenske obiteljske kuće u organiziranoj izgradnji te se izvode radovi na 30-ak objekata u organiziranoj obnovi i saomoobnovi.
Obnova privatnih kuća i zgrada financira se iz državnog proračuna, odakle je dosad potrošeno nešto više od 300 milijuna kuna.
Oko 130 milijuna kuna odnosilo se na novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, većinom na području Zagreba, oko 130 milijuna kuna na organiziranu nekonstrukcijsku obnovu na području Banovine, a dvadesetak milijuna kuna isplatio je Fond za konstrukcijsku obnovu.
Država će financirati sve zahtjeve koje budu predani do kraja 2023., poručio je ministar dodavši kako je zasad teško procijeniti koliki će biti trošak obnove takvih objekata.
Još se ne zna kada će se ljudi iz kontejnerskog smještaja vratiti u svoje kuće
U ovom trenutku bilo bi neozbiljno procjenjivati kada će se ljudi iz kontejnerskog smještaja vratiti u svoje kuće. "Značajan dio tih ljudi, njih oko 1300, ima kuće označene crvenom naljepnicom, a mi ćemo sve te zahtjeve obraditi u idućih šest mjeseci".
Središnji državni ured ugovorio je dovoljno izvođača za radove na zamjenskim obiteljskim kućama, vjerujem da će kroz šest mjeseci ugovoriti dovoljno izvođača za konstrukcijsku obnovu, poručio je ministar.
Fond za obnovu je u fazi ugovaranja, projektiranja i izvođenja radova, ti natječaji su raspisani za sve zamjenske obiteljske kuće za koje postoje zahtjevi, već smo preko 30 posto tih zahtijeva obradili, napomenuo je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
U djelu nekonstrukcijske obnove privatnih objekata dosad je obnova završena za više od 6000 objekata. To uključuje više od 3800 obiteljskih kuća putem organizirane obnove na Banovini i preko 2600 objekata za koje je isplaćena novčana pomoć, većinom na zagrebačkom području.
Od 18.800 zahtjeva za sve vrste obnova privatnih objekta dosad ih je obrađeno 6889.
Kad je riječ o javnim objektima koje se financira iz Fonda solidarnosti trenutno se realizira 167 projekata na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, uključujući škole, bolnice, zgrade kulturnog dobra, državne i vjerske ustanove te prometnu i energetsku infrastrukturu.
U nabavi radova je 95 objekata, za 38 je izrađena projektna dokumentacija, za 125 je projektna dokumentacija u izradi, a za 90 je dokumentacija u nabavi.
Nešto je veći interes izvođača za javne objekte jer se radi o većim iznosima i objektima, prema povratnim informacijama čini se da se velika većina tih nabava zasad uspješno rješava.
Hrvatska iz EU-ovog Fonda solidarnosti dosad iskoristila 30 posto
Hrvatska je iz EU-ovog Fonda solidarnosti od 7,5 milijardi kuna namijenjenih za obnovu javnih zgrada dosad iskoristila 30 posto, odnosno nešto više od dvije milijarde kuna, a predani su zahtjevi u iznosu nešto manjem od 1,8 milijarde kuna.
Rok za korištenje tih sredstava je kraj lipnja 2023., a ministar objašnjava da nakon toga imamo još šest mjeseci za pripremu cjelokupnog izvještaja pa će proces prikupljanja dokumentacije trajati do kraja sljedeće godine.
Paladina je uvjeren da će država opravdati veliku većinu od raspoloživih 7,5 milijardi kuna. "U ovom trenutku svi resori rade maksimalno da se ta sredstva opravdaju", kaže.
Komentirajući podatak da je Ministarstvo zdravstva iskoristilo svega jedan posto svog dijela novca, istaknuo je kako se radi o zahtjevnim i velikim objektima, koji moraju pružati svakodnevne usluge.
"Neki su napredovali bolje, neki lošije. Svi skupa svaki dan radimo na tome da se dinamika ubrza i da sva sredstva na kraju opravdamo", poručio je ministar.
