Uvodne govore na prvoj godišnjoj konferenciji o hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti "Spremni za sutra" održali su ministar financija Marko Primorac i potpredsjednica Europske komisije (EK) za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica te premijer Andrej Plenković.
''U ovoj godini isporuke pažljivo smo gledali da na 16. prosinca, zadnji dan rada Sabora u ovoj godini, stigne još jedna isporuka od 700 milijuna eura. Tako da zaokružujemo ove isporuke i s jednom lijepom financijskom omotnicom", istaknuo je, između ostalog, hrvatski premijer.
''Plan je nastao u jednom izrazito kritičnom trenutku'', podsjetio je Plenković govoreći o okolnostima u kojima je nastao instrument pomoći refereirajući se na ''traženje kreativnih rješenja za štete pretrpljene krizom koju je izazvala pandemija koronavirusa''.
''Bilo je silno važno da na veliki problem damo veliki zajednički odgovor'', istaknuo je Plenković i dodao: ''Tek ćemo s vremenom shvatiti koliko je važan ovaj instrument EU sljedeće generacije''.
''Ima nekih u Europskoj uniji kojima Plan još nije odobren, primjerice Mađarska. Mađarska je danas u fazi u kojoj smo mi bili u ljeto 2021. godine'', kazao je hrvatski premijer.
Podsjetio je i da je Komisija smanjila prvotno namijenjeni iznos bespovratnih sredstava od 6,3 milijarde eura na 5,5 milijardi eura: "Kažu da se prebrzo i predobro oporavljamo pa da nam ne treba toliko''.
Podsjetio je i na mjere koje je dosad poduzimala Vlada kako bi pomogla gospodarstvu i građanima te najavio zakone o kojima će se ovaj tjedan raspravljati u Saboru.
Pročitajte i ovo
''Bili smo među vladama koje su sveobuhvatno intervenirale, na voluminozan način u smislu sredstava. Reagirali smo u tolikoj mjeri da većina naših sugrađana nije ni svjesna krize u kojoj živi, uslijed glavnog globalnog problema kako što više uštedjeti od energije, plina i struje. Ljudima smo osigurali mirnu jesen i zimu, istu cijenu struje i plina. Pomogli smo svima - vrtićima, školama, fakultetima, gradovima, općinama, županijama, bolnicama... Nema kome nismo pomogli da troškovi energenata ne sruše temelje financijskog funkcioniranja'', istaknuo je premijer, a dotaknuo se i poreza na ekstraprofit te ponovio: ''Radimo to zbog načela kohezije, solidarnosti, a ne kao kaznu''.
U svemu će pomoći i sredstva koja ovih dana stižu iz Europske komisije ili kako je to nehajno, a nakon nabrajanja svega što je učinjeno, kazao Plenković: ''Dubravka šalje 700 milijuna eura, da se nađe pred Božić''.
Pročitajte i ovo
''Važno je shvatiti gdje je Hrvatska tu i kako napreduju aktivnosti'', istaknuo je premijer i podcrtao da će sredstva iz EU-a omogućiti ogromna ulaganja i u obrazovnu infrastrukturu te će se ostvariti i plan jednosmjenske nastave, kao i besplatni udžbenici i prijevoz te obrok za osnovnoškolce.
Plenković smatra da će rast BDP-a u ovoj godini biti veći od prognoziranih 5,7 posto, a istaknuo je i da je Hrvatska kada se gleda razlika između uplaćenih i dobivenih sredstava iz europskog proračuna, u plusu 68 milijardi kuna.
''Babaroge globalizacije, teze o dodvoravanju... to su male provincijalne gluposti''
''Boljeg puta od jačanja našeg položaja u Europskoj uniji, ja ne vidim. Sve ostalo što neki govore, babaroga globalizacija, teze o dodvoravanju... to su male provincijalne gluposti. nonsens. Da vodimo takvu politiku, samljelo bi nas - COVID, energetska kriza... Sve bi nas to samljelo, ne bi od nas ostalo ništa''.
Konferencija se održava u organizaciji Predstavništva Komisije u Hrvatskoj i hrvatske Vlade, a Plan oporavka i otpornosti trebao bi pomoći u što bržem preživljavanju velike gospodarske krize.
Primorac je izrazio zadovoljstvo dosad postignutim, a ne manjka mu optimizma ni kada je riječ o budućnosti.
Prošle godine je zabilježen značajan gospodarski rast, a Primorac je istaknuo da to duguju hrvatskim poduzetnicima koji su se prilagodili novonastalim okolnostima te pokazali otpornost i agilnost. Nije zaboravio podsjetiti da im je i Vlada pomogla različitim mjerama.
''U 2020. zbog posljedica pandemije imali smo velik pad i usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva što se odrazilo na naš gospodarski rast, javne financije i javni dug. Ove godine očekujemo gospodarski rast od 5,7 posto, inflaciju na 10,4 posto, dok za sljedeću prognoziramo usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto te inflacije na 5,7 posto. Razloge za optimizam i vjeru dugujemo u ovom turbulentnom vremenu upravo sredstvima NPOO-a'', kazao je Primorac.
''Već smo dobili 800 milijuna eura, a sad nam je EK odobrila isplatu i druge tranše od 700 milijuna eura u sklopu NPOO-a. Osim za reforme i investicije, iskoristit ćemo ta sredstva i za unaprjeđenje zdravstvenog i obrazovnog sustava, među ostalim. Državni oporavak nije važan samo zbog korištenja sredstva, već i investicija koje će ojačati našu ekonomiju i učiniti je otpornom na krizu'', naglasio je ministar financija.
Šuica je istaknula da provedba plana u Hrvatskoj teče dobro te, između ostalog, čestitavši svima naglasila: ''Sretna sam što u ime Europske komisije danas mogu čestitati Andreju Plenkoviću''.
Najavila je da se još ovoga tjedna očekuje isplata nove rate Hrvatskoj. Europska komisija je odobrila Hrvatskoj isplatu druge tranše u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrijednu 700 milijuna eura.
Zahtjev je, kazala je Šuica, odobren u petak, a Hrvatska će tako do kraja ove godine ukupno primiti više od 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.
📍 .@NSK_zagreb ➡ Počela je 1. godišnja konferencija o 🇭🇷 #NPOO: “Spremni za sutra” u organizaciji #EKHrvatska i @VladaRH.
— EK Hrvatska (@EK_Hrvatska) December 12, 2022
Panel 1. Mjere za potporu konkurentnosti poslovnog sektora
Panel 2. Politike za sljedeću generaciju
Pratite uživo: https://t.co/nJ39OEYw49 pic.twitter.com/jxMgVZAfaK
Istaknula je i da Hrvatska na današnji dan slavi sve postignuto u protekloj godini - od ulaska u eurozonu i Schengen do izgradnje Pelješkog mosta.
Demokracija nam je potrebnija više nego ikada i radimo na jačanju unutarnje demokracije, poručila je Šuica.
Vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) usvojila krajem travnja prošle godine. EK ga je odobrila u srpnju. Putem njega Hrvatska je lani u rujnu dobila 818 milijuna eura predujma, a u lipnju ove godine joj je isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura.
Podnošenjem drugog zahtjeva za plaćanjem u iznosu od 700 milijuna eura već u rujnu ove godine, Hrvatska se svrstala među države članice s najbržom provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility - RRF), na kojem se temelji NPOO, istaknuli su iz Komisije.
NPOO se financira bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,51 milijarde eura, pri čemu se plaćanja u okviru RRF-a temelje na uspješnosti i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u NPOO-u.
Iz Komisije su ocijenili i da je hrvatski NPOO ambiciozan i sveobuhvatan, s obzirom da obuhvaća reforme u gospodarstvu i poslovnom okruženju, pravosuđu, energetici i energetskoj učinkovitosti, obrazovanju, socijalnoj politici i politici rada, zdravstvu i obnovi nakon potresa.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pandemija koronavirusa uzrokovala je lančano zatvaranje država i pad gospodarske aktivnosti na svim kontinentima. Kako bi se ublažile ekonomske i društvene posljedice, na razini Europske unije (EU) uspostavljen je poseban financijski instrument pod nazivom ''EU sljedeće generacije''.
Riječ je o Mehanizmu za oporavak i otpornost koji državama članicama treba osigurati ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi održivijeg razvoja te veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize.
