Kazne Hrvatskoj zbog neodvajanja otpada sve su izvjesnije - priznali su danas to oni koji otpad i prikupljaju. Udruženje komunalih gospodarstvenika predstavilo je šokantne podatke o radu jedinica lokalne samouprave.Iz resornog ministarstva pak poručuju - statistika je nešto bolja kad se gradovima i općinama dodaju privatne tvrtke koje gospodare otpadom.

Galerija


Problemi sa smećem u Zagrebu ne prestaju. Građani upozoravaju kako su kontejneri prepuni i kako se smeće prerijetko odvozi. "Nema mjesta očito, premalo se odvozi, prerijetko. Nema drugog objašnjenja", napominje Radovan iz Zagreba, dok Biserka iz Zagreba smatra kako se taj problem već davnih dana trebao riješiti.

Vezani članci Vrgoračko smeće stiglo županu Blaženku Bobanu u Split (Dnevnik.hr) ''Performans'' s otpadom: Vrgoračko smeće stiglo u Split pred skupštinu Splitsko-dalmatinske županije Kamioni za odvoz smeća (Foto: Dnevnik.hr) Drama zbog otpada: Kamioni puni smeća spremni za polazak, ali izgleda da ništa neće proći bez policije

"Katastrofa, mislim da je vrijeme da se to riješi". Na inertnost velikih gradova upozorovaju i iz Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK. Oni koji otpad odvoze sami priznaju - Hrvatska neće ispoštovati Uredbu Europske unije o prikupljanju 50 posto odvojenog otpada 2020.

"Sigurno 50 posto nećemo do 2020. odvojeno prikupiti. O tome govore svi podaci, trenutni preliminarni podaci, gdje smo svi zajedno kao gradovi na nekih 10 posto", napominje Davor Vić iz Udruženja komunalnog gospodarstva HGK.

Preliminarni podaci Hrvatske agencije za okoliš i prirodu zaista su šokantni. U Hrvatskoj ima 557 gradova i općina, a njihova poduzeća u prosjeku odvajaju 10,7 posto otpada. Čak 97 općina i gradova odvaja 0 posto otpada. Među njima Otočac, Skradin, Dugopolje, Gunja, Jasenovac... 158 gradova i općina ispod je 1 posto, a 70 posto jedinica lokalne samouprave ispod mršavog prosjeka.

Što se tiče velikih gradova. U odvajanju najučinkovitiji su u Osijeku. Slijede Zagreb i Rijeka - koji se kreću oko državnog prosjeka, dok splitski komunalci odvojeno prikupljaju tek 2,39 posto otpada.

"Ja ga ne odvajam jer nemam ga gdje odvajati. Trebalo bi osigurati i upoznati ljude s reciklažnim dvorištima ili kako se to već sve zove", napominje Dean iz Splita. Anka iz Splita smatra kako malo ljudi odvaja otpad, a na pitanje zašto je to tako odgovara: "Zato jer smo nekulturni".

Nepostizanje cilja do konca 2020. za Hrvatsku znači i plaćanje višemilijunskih kazni. Penale će, ističu iz HGK - u jednakoj mjeri plaćati i gradovi koji su već dosegnuli zadane ciljeve, kao i oni koji uopće ne razdvajaju otpad jer je država tu odgovornost spustila na jedinice lokalne samouprave.

"U tom smislu su stvorene obaveze gradova i općina, da za nepostizanje zadanih vrijednosti u odvajanju otpada oni moraju platiti penale, takozvane poticajne naknade, kojima se zapravo supstituria odgovornost države prema EU", upozorava direktorica Čakoma Snježana Tkalčec Avirović.

"Ako netko ima 59 posto odvojeno skupljeno, taj će platiti penale isto ko i onaj koji ima 0 posto. To je malo nelogično. Htjeli smo to drugačije, ali eto nažalost naš prijedlog nije prihvaćen", kaže Sonja Polonijo iz Udruge gradova. Premda tek na pola puta, Osječane ljuti što će plaćati zaostatke Splićana, Zagrepčana, Riječana i drugih.

"Mora se platit, netko mora to platiti, neka odvoje iz svog proračuna", kaže Stanko iz Osijeka.

"Ako smo već Europa onda da budemo Europa", poručuje Slavko iz Osijeka.  Što se tiče pozitivnih primjera, podaci pokazuju da su Krk i Prelog jedini gradovi iznad 50 posto odvajanja. No iz HGK ističu - uzalud ako im se brzo ne priključe Zagreb i Split. Iz resornog ministarstva pak poručuju - kad se javnim komunalnim poduzećima dodaju privatne tvrtke za prikupljanje otpada hrvatski prosjek je nešto bolji - 28 posto.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr