Metropola u smeću. Očito je da Hrvatska ima problema s otpadom. Odvajamo tek oko 35 posto. "Ono što možemo učiniti je da razdvajamo. Moglo bi bolje biti, ali popravlja se pomalo", rekao je Radovan.
Popravlja, ali sporo. Cilj Europske unije je reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada do 2025. Najbolje rezultate ostvaruju Njemačka, Slovenija, i Austrija koje odvajaju više od 60 posto.
"Još uvijek smo u fazi da veliki broj ljudi o otpadu ne razmišlja dok mu otpad ne izađe kroz ulazna vrata stana. Onda to postaje nečiji tuđi problem", rekla je Sonja Polonijo iz Udruge Gradova.
Kazne postoje, ali su niske. Nemaleni broj puta izvještavao je Dnevnik Nove TV o ilegalnim deponijima kojih ima po cijeloj Hrvatskoj. Smeće u njivama, uz vodu, jezera, mora, po ulicama. Pravila više nema.
Stručnjaci objašnjavaju da je najveći problem odlaganje komunalnog otpada na odlagališta. "Nešto smo poboljšali prilike u posljednje vrijeme, međutim nisu predviđene sankcije. Treba uvesti takozvane landfill takse i penalizirati one koji i dalje zatrpavaju komunalni otpad u zemlju", rekao je Marijan Kavran, organizator konferencije o otpadu.
Ima i gradova koji mogu služiti kao primjer. Koprivnica, Krk, Prelog i Osijek, četiri su grada koja su 2022. godine imala stopu od 50 posto odvojenog prikupljenog otpada.
A sa smećem muku muče veliki gradovi, posebno Split i Zagreb. "Ne možete uopće prići polupodzemnim spremncima koliko je smeća oko njih", rekao je Goran iz Splita.
"Ja sam poprilično siguran da će za četiri godine Split biti jedan od boljih gradova Europe po gospodarenju otpadom", rekao je direktor Čistoće Split Ivica Karoglan.
Iz Grada Zagreba ističu da je u samo godinu dana za 50 posto povećano odvajanje otpada. Sustav, kažu, funkcionira, ali na terenu često stvari izgledaju drugačije.
"Zagreb je sad iznad hrvatskog prosjeka, međutim to i dalje nas ne zadovoljava i mi planiramo i dalje povećavati odvanje otpada", poručio je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba.
S konferencije i poruka - pitanje komunalne batine mora se razvijati, ali ne s ciljem punjenja proračuna, nego da bi se ljude privuklo edukaciji i promjeni navika.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
