Slučaj Šešelj: 'Bilo bi najbolje da Grabar Kitarović piše srbijanskom predsjedniku'

To pismo ne može ništa promijeniti i to iz dva razloga. Prvo, to je pismo personalno i nije institucionalno, jer gospođa Kitarović nije još preuzela mješto predsjednika države, a drugi razlog je taj što su sve stvari oko slučaja Šešelj riješene na političkoj i institucionalnoj razini pa tako i u UN-u.

Pročitajte i ovo Bivši predstojnik ureda Bliski suradnik Kolinde Grabar-Kitarović otkrio kako se snašao u suludoj situaciji: "Bilo je ludo, tresu se ruke, diše se u vrećicu" poražavajuće dopuštanje skupa Predsjednica o Šešeljevu skupu u Hrtkovcima: "Izrugivanje žrtvama na mjestu zločina civilizacijski je poraz za jedno društvo"

Vijeće sigurnosti UN-a kao najbitnije političko tijelo je osnovalo Haški tribunal posebnom rezolucijom i svake godine predsjednik suda i glavni tužitelj podnose izvješće Vijeću sigurnosti, ali podnose ga s dva aspekta.

Prvi aspekt je financijski, dakle gdje se traži dinamika, da se opiše dinamika suđenja, a drugi aspekt je politički, gdje se provjerava i kvalificira kvaliteta i ažurnost suradnje zemalja koje su se obvezale na suradnju s Tribunalom u Haagu i iz kojih dolaze optuženici.

Dakle, Vijeće sigurnosti nikad nije razgovaralo, niti s predsjednikom suda niti s glavnim tužiteljem na način - zašto ste uhitili osobu A, a ne osobu B, zašto ste proveli ovaj, a ne onaj dokaz, zašto vam je ova presuda osuđujuća ili oslobađajuća. Naprosto, Vijeeć sigurnosti se u rad suda ne miješa.

Što se tiče govora predsjednika i premijera, iskustvo nas uči, barem nas koji pratimo Haški sud i mogu slobodno reći da smo već doktorirali na tome, da ti govori nisu donijeli nikakav rezultat. Sjetimo se govora premijera Sanadera iz 2007. nakon nepravomoćne presude za Ovčaru, sjetimo se govora srbijanskog predsjednika Tadića 2010. godine. Ništa se nije dogodilo, osim što je podignuta velika bura u političkom okruženju i u Hrvatskoj, i u zemljama u okruženju. Nakon što su destabilizirani ionako krhki međusobni odnosi, ništa se drugo nije dogodilo u smislu da su Ujedinjeni narodi promijenili svoje kriterije, ili da je Haški sud promijenio kriterije svojeg suđenja.

Zašto je Kolinda Grabar Kitarović požurila s pisanjem pisma prije predsjedničke prisege, najbolje će ona znati reći kad bude u prigodi. Moj stav je da je gospođa Kitarović onako htjela građanima i biračima RH poručiti da će biti Predsjednica koja će reagirati na sve. Ne vidim nikakav drugi potez osim nekakvog PR-ovskog poteza. Ako je ona to željela poručiti na taj način, a to je najavljivala tijekom kampanje, onda je u tome i uspjela.

Što se tiče samog slučaja Šešelj, tu je već sve riješeno i rasprava u VS-u je provedena početkom prosinca 2014. nakon pisma predsjednika Ive Josipovića i sve je definirano u možda najboljem dokumentu, a to je rezolucija Europskog parlamenta, a to je takozvana Plenkovićeva rezolucija i tu je naprosto sve gotovo.

Što se tiče samog Šešelja, moram priznati da meni, kao ni većini drugih ljudi nije jasan dispozitiv odluke Haškog suda, ali Haški sud je iza toga stao i to se naprosto mora poštovati.

S druge strane, Srbija ima odlične zakone što se tiče i sprečavanja govora mržnje i kažnjavanja govora mržnje i poštivanja ljudskih prava. I Srbija je u odnosu na Šešelja mogla slobodno postupiti po svojim zakonima, ali to nije učinila.

Prema tome, kad gospođa Kolinda Grabar Kitarović preuzme mandat, što se Šešelja tiče, u principu najbolje bi bilo da se obrati i da piše predsjedniku Tomislavu Nikoliću.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook