Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Uoči susreta hrvatskog i slovenskog premijera u utorak u Mokricama u Sloveniji ne očekuje se da bi mogao preokrenuti odnose koje su zadnjih mjeseci obilježili slovensko zaustavljanje hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om te najnoviji zahtjevi populističkih skupina za referendumom protiv ulaska Hrvatske u NATO, koji Pahorova vlada drži nepotrebnim.


'To će biti prvi, informativni susret, a što se nas tiče, usredotočit ćemo se na uspostavu komunikacije', izjavio je danas u Bruxellesu za Slovenski radio slovenski ministar unutarnjih poslova Samuel Žbogar koji će se pridružiti slovenskom izaslanstvu u sutrašnjim razgovorima hrvatskog i slovenskog premijera.

Vezani članci Slika nije dostupna Pahor: Susret s Kosor i Tadićem bit će 'nešto posebno' Slika nije dostupna Sanader i Pahor telefonom dogovorili sastanak za početak svibnja

Na upit je li realistično da se već u utorak postigne dogovor o prihvaćanju posredništva ponuđene Ahtisaarijeve skupine, Žbogar je rekao da je to realistično ako na to budu spremne sve tri strane - Slovenija, Hrvatska i Europska komisija. Po njegovim riječima, Slovenija je spremna na takav dogovor, za koji je ocijenio da bi se mogao postići u kratku vremenu.

>> Rehn pozdravio susret Sanadera i Pahora

Slovenski mediji susret ne najavljuju u svjetlu razgovora o blokadi hrvatskog puta prema EU i NATO-u, nego u prvom redu kao uspostavu komunikacije dviju vlada da se do hrvatskog ulaska u EU riješi granično pitanje. Tako Slovenska tiskovna agencija STA navodi da je, sudeći po dosadašnjim izjavama, Hrvatska manje spremna da se prihvati inicijativa Europske komisije, a da je više zanima arbitražno rješenje spora pred međunarodnim sudom.

U slovenskoj javnosti mnogi zamišljaju što bi o sadašnjem slovensko-hrvatskom sporu rekao da je živ Janez Drnovšek koji je umro na današnji dan prije godinu dana. Kako je za Slovenski radio rekao Stane Pejovnik, koji nakon Drnovšekove smrti vodi nepolitičku udrugu Zavod za pravednost i napredak, Drnovšek mu je uvijek govorio da su slovensko-hrvatski sporovi rješivi, a bio je i protiv komplikacija i izazivanja napetosti.

Desnica međutim i ovih dana u komentarima sebi bliskog tiska navodi kako je Drnovšek neizravno kriv što se granično pitanje nije riješilo prije, u vrijeme kad je on vodio više koalicijskih vlada u kojima su bile i desne i lijeve stranke. Pri tome kritičari tzv. parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan tvrde da je slovenski premijer tada popustio i da nije bio dovoljno odlučan kako bi zaštitio sve teritorije koji se kao slovenski navode u prošlotjednoj izjavi slovenskog parlamenta, a zagovornici Drnovšekova političkog djela navode da je on bio odličan i čvrst pregovarač, ali i realist, spreman na kompromisna rješenja.