Predstavnici sindikata danas su s ministrom rada i mirovinskog sustava Tomislavom Ćorićem razgovarali o povećanju minimalne plaće.
Pročitajte i ovo
"Ministar je strpljivo saslušao sve naše argumente. Naši stavovi su vrlo bliski. Kad je riječ o minimalcu treba težiti cilju da on ne bi trebao biti ispod 50 posto prosječne plaće. Dosad je on iznosio 3.120 kuna što je nedostatno i koketira s linijom siromaštva. Cijela ova buka oko porezne reforme okrenuta je prema poslodavcima koji mogu očekivati dosta potpore za sebe. Stvorili su se preduvjeti za rast minimalca, ali i za općenit rast plaća. Očekujemo da će se pokrenuti opće povećanje plaća te da će se i minimalac značajno povećati. Očekujemo i razgovor oko toga kako dati potpore ugroženim sektorima da dođu do situacije da mogu povećati plaće. Danas nismo licitirali s iznosima. Minimalna plaća trebala bi biti i osnovica za općenito formiranje plaća", kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
"Dobar dio zaposlenih reformom neće dobiti ništa"
Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata poručio je kako je zadovoljan što se sastanak odvija usporedno s raspravom o poreznoj reformi u Saboru.
"Dobar dio zaposlenika poreznom reformom neće dobiti ništa. Jedina mogućnost da i oni dobiju veće plaće jest povećanje minimalca. Danas smo predložili da od početka iduće godine visina minimalca bude jednaka iznosu poreznog rasterećenja. Predložili smo iznos od 3825 kuna. Ako bi se udovoljilo, to bi bilo 48,5 posto prosječne plaće. Očekujemo povike od strane poslodavaca, ali oni se poreznom reformom izuzetno rasterećuju", kazao je Matijašević.
HUP protiv povećanja minimalca
Na razgovoru u ministarstvu bio je i Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Nakon sastanaka s ministrom rada i mirovinskog sustava Tomislavom Ćorićem, Majetić je kazao kako se poslodavci protive prijedlogu sindikata o povećanju minimalne plaće s 3120 kuna na 3800 kuna jer je to preveliki iznos za mogućnosti dijela poslodavaca.
"Iznos od 3800 kuna je preveliki jer to znači rast plaća od 20 i nešto posto, a pitanje je je li to moguće", rekao je Majetić novinarima dodavši kako se treba sačuvati svako radno mjesto.
Po procjeni HUP-a, minimalnu plaću prima između 30.000 i 50.000 radnika, a to su uglavnom radnici koji su teško zapošljivi i ne žive u Zagrebu nego u ruralnim predjelima. Zaposleni su u industrijama koje imaju problema i sa sadašnjom minimalnom plaćom, kao što su tekstilna, drvna i metaloprerađivačka industrija.
"Moramo pronaći način kako tim industrijama omogućiti da povećaju plaće, a da ne ugrozimo njihovo poslovanje i potaknemo ih na otpuštanje radnika", poručio je Majetić.
"Što da radimo s 5000 žena koje u Zagorju rade za minimalac, hoćete im reći da idu doma ili neka zarađuju tih 3100, 3200 kuna", rekao je Majetić dodajući kako bi rast njihovih plaća povećao troškove poslovanja, za što poslodavac nema prostora.
Prostora za razgovor sa sindikatima ima, kaže Majetić, ali osim porezne reforme poslodavci bi voljeli vidjeti druge konkretne prijedloge na osnovu kojih mogu imati indicije kako će im biti sljedeće godine.
"Bilo bi dobro da znamo što će se dešavati s nekim zakonima koji su važni za investicije u smislu turističkog zemljišta i pomorskog dobra, što će biti sa Zakonom o javnoj nabavi. To su sve stvari koje moramo znati kada računamo što će biti sljedeće godine", ističe glavni direktor HUP-a. (D.I./Hina)
