Sindikat je ocijenio kako ih je nemoguće izjednačavati i rezati po 'istome kalupu', s obzirom da 'nisu s istoga osnova stečene mirovine saborskih zastupnika i državnih dužnosnika, branitelja ili rudara'. Osamdeset posto hrvatskih umirovljenika, s prihodima nižima od 3.217 kuna, već je u zoni rizika od siromaštva, a Vladi RH konačno je jasno da u mirovinama stečenima radom više nema prostora za štednju, ističe se u priopćenju.
Pročitajte i ovo
Upozoravajući na još nekoliko pitanja u vezi s mirovinama, Sindikat umirovljenika Hrvatske je ocijenio kako je neprimjereno kažnjavati sve radnike koji odlaze u prijevremenu mirovinu, jer ih je većina otišla prisilno. Za dodatak na mirovine za radnike umirovljene od početka 1999. drži da bi trebao biti uključen u osnovicu mirovine te istovjetni dodatak priznati umirovljenicima koji su prihvatili štednju u drugom stupu.
SUH: Potrebna je cjelovita reforma
Također SUH smatra kako je neophodno izvršiti cjelovitu reformu drugoga mirovinskog stupa. Sindikat umirovljenika Hrvatske navodi i kako razumije potrebu povećanja uvjeta dobne granice za starosnu mirovinu na 65 godina, no smatra da je potrebno produljiti prijelazno razdoblje za primjenu, osobito za žene.
Sindikat je ocijenio da je postojeći model usklađivanja mirovina s rastom plaća, cijena i gospodarskog razvoja na štetu umirovljenika, a poziva i na usklađivanje svih mjera i cenzusa, za što bi temeljni kriterij trebala biti granica siromaštva, tj. iznos od 60 posto prosječne plaće. Treba žurno ukinuti ili uskladiti cenzus za isplatu dodatnog zdravstvenog doprinosa umirovljenika, jer se sada penaliziraju samo umirovljenici s primanjima iznad 5.108 kuna, stoji u priopćenju SUH-a. (Hina)
