S dolaskom ljepšeg vremena, sve češće smo u prirodi, ali i tamo valja biti na oprezu. Sezona je krpelja, a ove ih godine kažu izletnici i planinari - ima dosta.

Galerija


Nakon radnog dana odmor u prirodi. Za Mašu i Mirka šetnja šumom prvi je izbor. No šume i livade vole i krpelji. Ove ih je sezone jako puno, kažu izletnici i planinari. Blaga zima i dosta vlage pogodovali su njihovom razmnožavanju.

Vezani članci Medvjed u snu U špilji naišao na medvjeda usred zimskog sna, uspio je snimiti nevjerojatan susret Slika nije dostupna Počela sezona krpelja, stručnjaci upozoravaju - cijepljenje najbolji lijek

''Inače od insekata onako malo imam fobiju, čisto od ugriza ne da sam nešto alergičan'', kaže Mirko Ratković. Maša Mikulečić s kojom uživa u šetnji šumom kaže kako ''osobno nisam imala iskustva s njima, ali znam nekoliko ljudi koji su se javili liječniku radi toga.''

Opasni su jer mogu prenositi zarazne bolesti. ''Borelioza ili lajmska bolest je najčešća bolest koja se prenosi krpeljima'', poručuje doc. dr.sc. Dragan Lepur iz Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Puno opasnija, ali srećom i puno rjeđa je krpeljni meningoencefalitis.

Vrebaju u travi, grmlju i niskom raslinju pa iskusni znaju kako se zaštiti od neželjenih nametnika. Svog psa Nikola štiti ampulama protiv buha i krpelja, a sebe prikladnom odjećom. ''Kada idem baš u prirodu, na primjer na Sljeme ili ovako pokušavam dužu odjeću nositi ili tako nešto'', kaže Nikola Ćibarić. ''Najbolje je tako, imati duge nogavice posebno gdje je šuma, gdje je trava. ili ako već se želi sjesti na travu onda imati neku kao malo veću prostirku ili slično da bismo se bolje zaštitili'', slaže se Mirko s početka priče.

Ispod pazuha, iza uha, u preponama, oko pupka, u kosi mjesta su koja krpelji vole. Ubod nećete osjetiti jer tvari iz njegove sline djeluju poput anestetika. Čak i ako vas ubodu nema mjesta panici. ''Krpelju treba otprilike dva sata da nađe pogodno mjesto gdje će se on učvrstiti i onda nakon toga se počinje hraniti. Tijekom tog hranjenja i boravka na koži može doći do ulaska mikroorganizama u kožu i time može početi infekcija'', poručuje dr. Lepur.

Do nje će doći samo ako vas ugrize zaraženi krpelj. Ali i one nezaražene potrebno je čim prije maknuti s kože.

''Iskreno nemam toliko znanja, tako da bi vjerojatno prvo izvadio s drugom rukom mobitel pa bi utipkao na Google i našao neku metodu, ali vjerojatno bi ga pokušao nekako s pincetom izvaditi ili metoda sa uljem da se stavi pa se nekako okreće glava'', kaže Borna Perković. ''Netko da stavlja ulje možda ili pepeo? To mi nešto pada na pamet'', kaže Mirko.

Premazivanje alkoholom, petrolejem, lakom. Sve je to do sada čuo, ali doktor Lepur kaže dovoljna je tek pinceta. ''Odšarafljivanje, dakle poput vijka ili da ga odvijate dakle uz istodobno povlačenje da ga okrećete suprotno od kazaljke na satu. Meni se to pokazalo učinkovito.''

Za sve one koji često borave u prirodi poput šumara, čuvara parkova, planinara i izletnika preporučuje se cijepljenje protiv meningoencefalitisa. Za sve ostale preporuka je oprez. ''Svakako nakon šetnje pogotovo ako ste izloženi, određeni dijelovi tijela, nakon što dođete kući pogledati znači dijelove tijela koji su bili izloženi i ukoliko što nađete, izvadite ga odnosno javite se liječniku'', poručuje Maša.

Liječniku se treba javiti samo ako se nakon nekoliko dana od uboda pojavi crvenilo u obliku prstena koje se širi te ako se dobije temperatura praćena umorom, glavoboljom, mučninom.