Sever: Neisplata plaća radnicima ista je i kao pljačka na cesti

Država, iako i sama ima podosta slučajeva u kojima mjesecima radnike ne plaća, u budućnosti namjerava uvesti stroge kazne za poslodavce neplatiše. Sindikati su ZA, poslodavci PROTIV. Donosimo argumente i jedne i druge strane.

Pročitajte i ovo Moguć i štrajk Lome se koplja oko plaća: Suci nezadovoljni, a jednom ministru nije se svidio prijedlog da se njegova plaća smanji Kritike ne prestaju Magla oko reforme s plaćama: "Premijer bi dobio koeficijent 5, a mi obični učitelji 1,9. Pitam se gdje je pravičnost?"

>> Sindikati dijelili kikiriki: 'Ajmo ukinuti plaće na 12 mjeseci'

Na burzi opet gužva. Najviše je onih koji dolaze iz tvrtki koje nisu izdržale tešku, kriznu godinu. Loših iskustava za hrvatske radnike i previše. Kamensko i splitska Željezara samo u nizu posljednjih primjera. Tek nakon štrajka institucije su se pokrenule.

Sindikati žele kazneni progon za neisplatu plaća

'Razlika između toga da ga opljačka pljačkaš na cesti, između toga da ga opljačka poslodavac, ne isplativši plaću po radnika je ista', smatra Krešimir Sever iz NSH. Sindikati podržavaju najavu mogućeg kaznenog progona poslodavaca koji ne ispunjavaju obveze, poslodavci su protiv.

'Ja bi počeo od državnih tvrtki koje godinama ne uplaćuju doprinose pa se onda postavlja pitanje tko će kazneno odgovarati u takvim tvrtkama, a pogotovo kad se zna kad recimo to ministarstvo financija tolerira', Damir Kuštrak, predsjednik udruge hrvatskih poslodavaca.

Bez odogovornosti

Drugim riječima, država će u tom slučaju morati biti spremna na vlastiti progon jer se i sama pokazala kao loš poslodavac. U Dalmacijavinu, Trimotu ili Adriachemu tako nema bitne razlike. Dugovi su nagomilani, ali bez ičije odgovornosti.

'Mislim da se treba uvesti nešto što je ranije postojalo, a to je da se plaće ne mogu isplaćivati ako nisu isplaćeni porezi i doprinosi i pod broj dva da se mjesec dana nakon što se vidi da jedna tvrtka nije isplatila plaće reagira sukladno stečajnom zakonu', smatra Kuštrak. 'Temeljem toga se zaista treba bojati jednog vala stečajeva u Hrvatskoj, pogotovo zbog toga što je razina nelikvidnosti najviša u zadnjih 12, a možda čak i više godina', zaključuje Sever.

U Hrvatskoj trenutačno čak 30 tisuća tvrtki ne ispunjava svoje obveze. Ako se stvari ne pokrenu, radnici njih oko 70 tisuća, osim što neće primati plaću, neće uspjeti ni pronaći novi posao. Sve manje je tvrtki koje slove kao poželjne radne meke.