SDP: Hrvatskoj treba politika uravnoteženog regionalnog razvoja

Sudionici tribine u raspravi su isticali potrebu smanjenja velike polarizacije u razvoju između hrvatskih regija, nasuprot povećavanju tih razlika iz godine u godinu. 'Hrvatska nema politiku uravnoteženog razvoja', poručio je član SDP-ova Savjeta Petar Kurečić, iznijevši podatke iz 2007. po kojima je čak 17 od ukupno 21 hrvatske županije, uključujući i Zagreb, imalo ispodprosječnu razinu BDP-a - s 84,4 posto državnog teritorija i 67,8 posto stanovništva ostvarivale su samo 52,1 posto hrvatskog BDP-a. Upozorio je da je, po udjelu u državnom BDP-u, razlika između Zagreba i Brodsko-posavske županije čak 314 posto, a kada se ta računica spusti na razinu općina, razlike se penju i do 800 posto.

Pročitajte i ovo Španjolska kao primjer dobre prakse Zašto bi se Hrvatska trebala ugledati na Španjolsku: "Jedini su u Europi pokazali tako značajan pomak u suzbijanju ovog ozbiljnog kriminala" Nasljeđe nuklearnih testiranja Nuklearna "grobnica" na otoku Runit u Tihom oceanu ima pukotine i prijeti curenjem smrtonosnog plutonija

tri vijesti o kojima se priča DHMZ izdao posebno upozorenje FOTO Nevrijeme s tučom poharalo dijelove Hrvatske: Kiša poplavila bolnicu, vjetar rušio stabla i odnio krov škole... U SPLITSKIM VRATIMA Kruži snimka kobne pomorske nesreće: "Čovjek je u moru, krvav je..." Tragedija na moru U tijeku potraga nakon strašne nesreće kod Šolte. Kapetan: "U svojih 35 godina karijere nisam ovakvo nešto doživio"

Kurečić je kao 'najveću problemsku regiju' naveo Slavoniju i Baranju (najmanji BDP), naglasivši da toj regiji hitno treba pomoć države kroz politiku poticanja regionalnog razvoja. Po nerazvijenosti slijede Kordun i Banovina, istočni dio Like te Dalmatinska zagora. Spas vidi u uravnoteženom regionalnom razvoju kroz plansko djelovanje države te lokalne i regionalne samouprave prema manje razvijenim krajevima, u fiskalnoj decentralizaciji, te prestanku prakse da se proračunska sredstva dodjeljuju po političkom ključu.

Predsjednica SDP-ova Savjeta Mirela Holy izvijestila je da moderni teoretičari održivog regionalnog razvoja zagovaraju tranziciju od gospodarskog prema ekologističkom konceptu. Taj se koncept temelji na javnim i privatnim investicijama u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, sustavima gospodarenja otpadom te dekarbonizaciji prirode.

Nužan preduvjet toga je, istaknula je, decentralizacija države, otvaranje radnih mjesta u ekološkim industrijama, posebno ekološki uzgojene hrane i sirovina, te otpor prema po čovjeka i prirodu štetnim industrijama. (Hina)