Samo u slučaju poplave neka od hrvatskih rijeka postat će tema razgovora. Ili primjerice na međunarodni Dan voda, kada se podsjeća na stanje rijeke - Save, na čijim se obalama neumorno peca. 'Ribu iz rijeke Save ne bi nitko jeo u ovom gradu, sigurno, kad bi bila u ponudi u restoranu riba iz rijeke Save nitko je ne bi ni pogledao, a kamoli jeo', rekla je Vlasta Toth.
Sava u Zagrebu nije pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda. No ne i zbog riječnog prometa, jer najduža hrvatska rijeka u glavnom gradu nije ni plovna. 'Većinom služi kao kolektor za otpadne vode i kanalizacijske vode, a jednako tako se tretiraju i sva izvorišta i bunari i zdenci pitke vode', dodala je Toth.
No uz Savu, ugrožene su i druge rijeke. S devet lokacija na Dravi i Muri izvađeno je oko milijun prostornih metara šljunka. Rijeke su pod stalnim pritiskom projekata reguliranja vodotoka, gradnje pregrada i brana, autocesta, mostova. U isto vrijeme, znanstveni projekti na rijekama u pograničnim područjima s BiH i Srbijom, teško se provode.
'Ne možete dogovarati obilazak područja, odnosno vidjeti kako korita dišu, odnosno da se prate', kaže mr.sc. Ksenja Cesarec, hidrologinja. Zahvaljujući prirodnim tokovima rijeka, Hrvatska se uspješno brani od poplava koje haraju Europom. Pitanje je do kada.
