"Spor oko Ine i MOL-a ne bi smio trovati odnose Hrvatske i Mađarske"

Hrvatski i mađarski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier i Peter Szijjarto rekli su u utorak u Budimpešti da žele graditi savezničke odnose dviju država nakon godina u kojima su postojale poteškoće, te se složili da spor oko Ine i MOL-a ne bi smio trovati međusobne odnose.

Pročitajte i ovo Važno postrojenje Otkriće koje je promijenilo Hrvatsku: Nakon 50 godina budućnost je neodređena ŠTO SE KRIJE IZA OPTUŽBI? Energetski stručnjak o jadikovkama iz Budimpešte: "Izuzeće od sankcija bi trebalo isteći ovih dana, stoga je najbolje optužiti Hrvate"

Činjenicu da je za prvi posjet inozemstvu novi šef hrvatske diplomacije izabrao Mađarsku, Szijjarto je pozdravio kao namjeru otvaranja novog poglavlja s obzirom da je prethodnih godina bilo "poteškoća koje su negativno utjecale na odnose".

Spor Ina-MOL

"Može se izgubiti puno mogućnosti ako se ne vratimo savezničkim odnosima", rekao je Szijjarto na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministrom Stierom, koji je pak naglasio da je došao u Mađarsku s namjerom da se okrene nova stranica i započne novo poglavlje.

"Ali ne treba zatvarati oči. Postoji spor između hrvatske države i MOL-a. Taj je spor negativno utjecao na odnose Hrvatske i Mađarske. Mi želimo danas promijeniti logiku i razvijati odnose između hrvatske i mađarske države."

Stier je naglasio da je pozicija hrvatske Vlade nastavak arbitraže, ali da kanal komunikacije treba biti otvoren između Zagreba i Budimpešte. "A postoji život i nakon arbitraže", naglasio je.

Spor između Hrvatske, koja ima 44 posto dionica Ine, i strateškog partnera MOL-a, koji ih ima 49 posto uz upravljačka prava zasjenio je odnose Zagreba i Budimpešte.

Nakon niza neuspješnih rundi pregovora, MOL je 2013. zatražio postupak arbitraže protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Hrvatska je Vlada odgovorila protutužbom kojom traži da se proglase ništetnima izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini  i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

"Htjeli bismo da to ne bude nešto što truje naše odnose već da pozitivno utječe na njih. A za to je pak potrebno da se to pitanje depolitizira jer se previše ispolitiziralo, a to nije dobro za rješavanje problema", rekao je Szijjarto, naglašavajući da se o tome neće pregovarati pred javnosti već javnost tek izvijestiti kada bude postignuto rješenje.

Dobra suradnja dviju zemalja

Uz Inu i MOL postoje i druga energetska pitanja važna objema zemljama, poput povezivanja sjevera i juga Europe kroz strategiju Triju mora (Jadran-Baltik-Crno more), izgradnja plutajućeg LNG terminala te inerkonekcija plinovoda.

Hrvatskoj je, rekao je Stier, važna energetska sigurnost i diverzifikacija izvora energenata. "Imamo razvijenu trgovinsku razmjenu koju bi trebalo i uravnotežiti, a sretni smo i što smo probili plafon od pola milijuna mađarskih turista koji su ove godine došli u Hrvatsku, što je porast od 16 posto u odnosu na prošlu godinu. Isto tako, dobro surađujemo i na kulturnom planu i na planu manjina", kazao je Stier.

Mnoga od tih pitanja naći će se i na sjednici mješovitog Vladinog odbora koja bi se trebala održati početkom sljedeće godine, nakon što nije održana od 2014., rekao je Stier. Najavio je ujedno za veljaču ili ožujak sjednicu mješovitog odbora za manjine.

Migracije - važna zaštita vanjskih granica

Stier je rekao da je s mađarskim kolegom dogovorio zajednički posjet Bosni i Hercegovini sljedeće godine te naglasio kako Hrvatska i Mađarska namjeravaju zajednički raditi na tome da BiH ostane na putu prema euroatlantskim integracijama.

Što se tiče migracija, Szijjarto je kazao kako između Hrvatske i Mađarske nema razlike u stajalištu. "Zaštita vanjske granice je najvažnija. Suverenitet jedne države uvelike ovisi o tome kako ona štiti svoje granice. Mađarska zastupa i dalje politiku da treba podržavati države blizu ratnih događanja koje su prihvatile milijune izbjeglica", rekao je.

Zaštitu vanjske granice kao ključnu istaknuo je i ministar Stier. "Jedno je sigurno. Ilegalne migracije nećemo puštati. Državnu granicu se može prelaziti legalno ili nikako", rekao je Szijjarto.

Skidanje Hernadija s Interpolove tjeralice

Szijjarto je odgovarajući na novinarsko pitanje izrazio zadovoljstvo skidanjem Zsolta Hernadija s Interpolove tjeralice. "Mi se tome jako veselimo i smatramo to odgovarajućim i pozitivnim", rekao je Szijjarto, dok je ministar Stier rekao da je to "stvar pravosuđa, a ne politike".

Hernadi je još 2013. pred zagrebačkim Županijskim sudom optužen da je dao 10 milijuna eura mita bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, čime je MOL-u osigurao upravljačka prava u Ini, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu. MOL je u više navrata odbacio te optužbe tvrdeći da nikad nije podmitio nijednog političara i nije dao novac da bi stekao upravljačka prava u Ini.

Na nedavnoj generalnoj skupštini Interpola preglasan je hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica za Hernadija, a njegov je odvjetnik u medijima izjavio da je Hrvatska crvenu Interpolovu tjeralicu iskoristila u političke svrhe.

Pitanje ministru Stieru bila je i sudbina bivšeg turskog veleposlanika u Hrvatskoj koji je navodno nestao. Stier je kazao da je do opoziva turskog veleposlanika došlo još tijekom ljeta.

"To nije nešto što se dogodilo posljednjih dana, a uloga Ministarstva vanjskih i europskih poslova je samo da primi notifikaciju o dolasku ili odlasku". Za ostalo, kako je rekao, "trebate pitati tursko veleposlanstvo".

Stier se u utorak, osim sa Szijjartom, sastao i s potpredsjednikom vlade Zsoltom Semjenom, predsjednikom Odbora za vanjsku politiku u mađarskom parlamentu Zsoltom Nemethom, te s Matyasom Firtlom, predsjednikom Parlamentarne skupine prijateljstva Mađarska – Hrvatska. (Hina)