Već na početku mandata premijer je najavio da će Vlada raditi u petoj brzini što se potvrđuje u ocjeni polugodišnjeg rada Vlade. U 24 radna tjedna Vlada je održala 34 sjednice, te donijela 80-ak zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa stečevinama Europske unije. Protekli je tjedan potpisan i protokol o pristupanju Hrvatske u NATO, pa je već gotovo ostvaren jedan od temeljnih ciljeva vanjske politike Vlade u ovom mandatnom razdoblju - ulazak u euroatlantske integracije.
Kako ocjenjujete šestomjesečni rad Vlade kojoj ste na čelu i je li Vlada do sada ispunila planirano za to razdoblje?
Sanader: Zadovoljan sam učinjenim, no još je mnogo posla pred nama i ne izlazimo iz pete brzine. Međunarodni položaj i ugled Hrvatske nikad nije bio jači, zajamčen je i neporeciv upravo u mandatu ove Vlade. S 1. siječnja Hrvatska je postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, pozivnicom u NATO ostvarili smo veliki cilj, a nadomak smo i sljedećem - Europskoj uniji, u predviđenom roku predali smo sva mjerila za otvaranje poglavlja.
No, Vlada je prije svega u službi građana i njihovog životnog standarda. Stoga su stabilan gospodarski razvoj, uz stalan rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti i makroekonomsku stabilnost, područja na čijem unaprjeđenju kontinuirano i sveobuhvatno radimo.
Valja reći da, unatoč nepovoljnim okolnostima, u Hrvatskoj raste gospodarska aktivnost - u prva četiri mjeseca bilježi se gospodarski rast od 4,3 posto, u prvih pet mjeseci zabilježen je 3,6-postotni rast industrijske proizvodnje, a, u odnosu na svibanj 2007., za 11,6 posto ili za više od 30 tisuća smanjen je broj registriranih nezaposlenih osoba. Deficit će se ove godine kretati oko 1,3 posto, što je za 0,3 posto manje nego što je planirano u proračunu.
Nastavljamo sa započetim reformama, pravosudnom, zdravstvenom, reformom javne uprave, fiskalnom decentralizacijom, potičemo znanje i izvrsnost. Neki su prioriteti vidljivi iz upravo donesenog rebalansa proračuna. Primjerice Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa rebalansom proračuna predviđeno je dodatnih 334 milijuna kuna, 50 milijuna kuna više namijenjeno je modernizaciji pravosudnog sustava, 32 milijuna za razvoj turizma, dok je najviše dodatnog proračunskog novca, milijardu kuna, predviđeno za povećanje limita troškova hrvatskih bolnica.
Hrvatska sigurnim koracima ide naprijed, prema europskoj budućnosti.
Gorući svjetski problemi izazvani makroekonomskom situacijom vezanom za poskupljenje nafte odražavaju se i na Hrvatsku, Vlada je donijela neke odluke o ublažavanju posljedica, smanjila cijenu plavog dizela, uvela različite obračune za električnu energiju, sprema li još mjera kojima bi se spriječio udar na standard građana?
Sanader: S ciljem olakšavanja suočavanja s rastom cijena energenata, rebalansom je 600 milijuna kuna predviđeno za strukturne mjere potpore stanovništvu i gospodarstvu, poput subvencioniranja cijene električne energije. Iako je bit borbe protiv rasta cijena pažljiva i efikasna potrošnja, u te mjere spada i pokrivanje razlike u cijeni plavog dizela za poljoprivrednike i ribare, koja će za njih biti do pet kuna po litri.
Višak proračunskih prihoda od planiranih usmjerit će se i za razne programe za konkurentnost hrvatskog gospodarstva - za programe regionalnog razvoja, te ulaganja u razvoj vodoopskrbnog sustava rebalansom je predviđeno dodatnih 200 milijuna kuna, a za programe potpore razvoju industrije dodatnih 138 milijuna kuna, uglavnom za drvnu, tekstilnu i kožarsku. Svjesni smo svih poteškoća i izazova koji su pred nama, no ne preuveličavamo ih i ne bojimo ih se, nego smo spremni na nove izazove i sigurni da ćemo ih riješiti.
Najavili ste donošenje energetske strategije do rujna mjeseca ove godine, i možete li nam već sada reći koji bi bili glavni pravci osiguranja sigurne hrvatske energetske budućnosti?
Sanader: Pri kraju je izrada Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske od 2008. do 2020. koja će biti predstavljena javnosti.
Tako će tzv. Zelena knjiga biti dostupna javnosti kako bi se provela široka javna rasprava.
Nakon javne rasprave izradit će se tzv. Bijela knjiga - prijedlog Strategije energetskog razvitka RH - koji će Vlada na jesen uputiti Hrvatskom saboru na usvajanje.
Ta će Bijela knjiga osigurati Hrvatskoj viziju opskrbe energijom i njenog korištenja koja zadovoljava potrebe potrošača i poslovnog sektora te podupire i potiče gospodarski rast Hrvatske.
U tijeku je modernizacija rafinerija nafte u Rijeci i Sisku, nakon čega će hrvatsko tržište biti opskrbljeno visokokvalitetnim derivatima sukladno propisima o zaštiti okoliša u EU.
Glede plina vlastite potrebe od 3 milijarde prostornih metara pokrivamo iz vlastitih izvora sa 60 posto, a ostalih 40 posto uvozimo i to preko jednog dobavnog pravca. Stoga će se u idućem razdoblju izgraditi novi dobavni pravci i to preko Mađarske, kao i iz Kaspijske regije i Srednjeg Istoka, takozvani Jonsko-jadranski plinovod.
U završnoj je fazi i odabir lokacije za izgradnju LNG prihvatnog terminala, kao i definiranje međusobnih prava i obveza članica konzorcija koji će ga graditi.
Hrvatska trenutno ima jedno skladište podzemnog plina kapaciteta 550 milijuna prostornih metara, a planira se sagraditi još dva kako bi se doseglo kapacitete od više od 2 milijarde prostornih metara plina čime ta skladišta postaju i od šireg regionalnog značaja.
Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj je viša od 18 TWh, od čega između 15 i 22 posto uvozimo. Zbog porasta cijena energenata, kao i porasta cijene same električne energije na europskim burzama koja je u zadnjih godinu i pol poskupila sto posto, Hrvatska, kako bi zadovoljila svoje potrebe i smanjila ovisnost o uvozu, planira do 2014. izgraditi energetske objekte instalirane snage 1.400 MW. Važno je naglasiti da će u tim investicijama temeljem nove strategije značajno sudjelovati privatni kapital.
Donošenjem zakonodavnog okvira cilj nam je da udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije do 2010. iznosi 5,8 posto, a do 20 posto do 2020., ne uključujući pri tome velike hidroelektrane.
Sjeverozapad Hrvatske bogat je geotermalnim izvorima. U najavi je nekoliko projekata njihovog korištenja koji će biti značajni za lokalne zajednice zbog njihove široke primjenjivosti od proizvodnje električne energije, preko proizvodnje poljoprivrednih kultura pa do korištenja u turističke i zdravstvene svrhe.
Sa svim tim projektima i ulaganjima u ukupnom iznosu od nekoliko milijardi eura, Hrvatska će unaprijediti buduću regionalnu suradnju i međuovisnost te tako postati izuzetno važno energetsko raskrižje Europe. S obzirom na to, Hrvatska će znatno povećati sigurnost opskrbe energijom i konkurentnost, ne samo u regiji južne i istočne Europe, nego i u Europskoj uniji.
I na kraju, htio bih naglasiti da je energetska politika povezana s politikama s drugih područja. Osim njenog velikog utjecaja na gospodarstvo i društvo, energija utječe i podložna je utjecaju politika mnogih drugih područja. Ključne s njom povezane politike uključuju: okoliš, javno i privatno poduzetništvo, prijevoz, socijalnu politiku, poljoprivredu, financije, tržišno nadmetanje i zaštitu potrošača. Politiku vezanu uz svako od tih područja treba uzeti u obzir pri razvoju i provedbi energetske politike, što mi i činimo!
Pojedini analitičari procjenjuju da će inflacija u sljedećim mjesecima premašiti 7 posto. Što će Vlada poduzeti kako bi usporavanje BDP-a bilo što manje i kako bi se smanjio poticaj inflaciji?
Sanader: I razvijene zemlje poput Njemačke smanjuju planirani gospodarski rast, Nijemci su planirani gospodarski rast sa 4 smanjili na 2 posto.
Kod nas je projicirani rast BDP-a za ovu godinu između 4 i 4,4 posto što je znatno iznad prosjeka rasta eurozone, dok će deficit u državnom proračunu biti manji od prošlogodišnjeg, odnosno manji od 2 posto.
Nastavljamo raditi na jačanju konkurentnosti i izvozne snage hrvatskoga gospodarstva. Konkurentnost na globalnom tržištu želimo osigurati promišljenom proizvodnjom, reformama školstva i znanosti, poticanjem inovacija i novih proizvoda, ulaganjem u rijetke proizvodnje, poticajnim mjerama za izlazak na nova tržišta, korištenjem komparativnih prednosti pojedinih grana hrvatskoga gospodarstva i, više od svega, nastaviti izgradnju društva i gospodarstva znanja.
Globalni rast cijena energije i hrane, koliko god donosi udar na hrvatsko gospodarstvo, ipak je, kad je proizvodnja hrane u pitanju šansa za hrvatsku poljoprivredu i njen izvoz na strana tržišta. Što Vlada kani učiniti da bi potaknula veću i konkurentniju proizvodnju hrane?
Sanader: Vlada ne može zaustaviti ni rast cijena goriva, ni cijena hrane, ali može ublažiti stanje i pokušati zauzdati rast inflacije. Strukturnim potporama, poput rasta neoporezivog dijela plaća te Zakonom o minimalnoj plaći pomaže se najugroženijim dijelovima stanovništva.
Situacija s cijenom hrane vrlo je ozbiljna u cijelom svijetu. Početkom godine donekle smo u dogovoru s proizvođačima i trgovcima utjecali na cijene kruha mlijeka i ulja. Zbog interventne potpore za prvo tromjesečje nije poskupjelo ni meso... Ne prijeti nam nestašica, hrane će biti, ali će cijene biti kao i u našem okruženju - tržišne. Ipak, budu li cijene previše rasle, određenim ćemo intervencijama i potporama i dalje nastojati utjecati na regulaciju cijena i tržišta. Svjesni smo kratkoročnosti takvih mjera pa ćemo svakako iskoristiti sve velike potencijale koje Hrvatska ima u poljoprivredi, za pojeftinjenje krajnjeg proizvoda. Za to moramo imati nove tehnologije, novu opremu i biti u vrhu s prinosima. Stoga glavni dio proračuna ove godine, koji je uvećan za trećinu, ide za kapitalna ulaganja u poljoprivredi za koja ćemo poljoprivrednicima vraćati do 50 posto ulaganja, odnosno i do 3,5 milijuna kuna bespovratno.
Hrvatska ima oko milijun i pol zaposlenih, sprema li Vlada mjere za novo zapošljavanje i kako će se nositi s već sada naznačenim problemima nedostatka radne snage u nekim granama, građevina, turizam?
Sanader: Vlada je i ove, kao i prethodnih, u skladu s Nacionalnim akcijskim planom zapošljavanja za 2005.-2008. donijela Godišnji plan zapošljavanja kojim kroz programe ministarstava i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potiče zapošljavanje po raznim osnovama: subvencijama poslodavcima za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih, obrazovnim programima za nezaposlene za potrebe poznatih i nepoznatih poslodavaca, poticajima za poduzetničke aktivnosti, samozapošljavanje. Za te je potrebe u ovoj godini izdvojeno 480 milijuna kuna. Da takva aktivna politika zapošljavanja daje rezultate vidljivo je po kontinuiranom rastu zaposlenosti (oko 56 posto aktivnog stanovništva) i padu nezaposlenosti (oko 10 posto nezaposlenih). Činjenica da nezaposlenost ima strukturalno obilježje ukazuje na još veću potrebu provedbe reforme obrazovanja i usklađivanja sustava obrazovanja prema potrebama tržišta rada. Isto tako činjenica je da će se, ponajviše zbog demografske strukture društva, osmišljenom migracijskom politikom morati djelovati na potrebe tržišta rada. I sada se dio potreba na tržištu rada zadovoljava putem dozvola za zapošljavanje stranaca u skladu sa Zakonom o strancima. Buduće aktivnosti Vlade na području tržišta rada bit će na podizanju obrazovne razine stanovništva i usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. To su aktivnosti koje će biti podržane i sredstvima predpristupnih fondova EU.
Očekuje se odgovor Europske komisije na prezentirane programe restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta. Kakva je budućnost te tradicionalne hrvatske gospodarske grane koja ima najveći relativni udio u robnom izvozu, zapošljava 12 tisuća radnika i uz sebe veže veliki broj kooperanata?
Sanader: Europskoj komisiji poslani su Individualni planovi restrukturiranja svih šest hrvatskih brodogradilišta, a Vlada je donijela odluku o pokretanju procesa privatizacije.
Brodogradnja u ukupnom hrvatskom BDP-u sudjeluje s 15-postotnim doprinosom. U svjetskoj brodogradnji participiramo s 1 posto, što je mnogo s obzirom na broj stanovnika. Hrvatski brodograditelji i njihovi brodovi poznati su i cijenjeni u svijetu, što potvrđuje i podatak da je 25 brodova proizvedenih u Hrvatskoj, dobilo svjetsku godišnju nagradu "Brod godine". Dakle, brodogradnja će i dalje biti hrvatski "brand".
Vlada je donijela antikorupcijsku strategiju i najavila još oštriju borbu protiv te pošasti. Akcija "Maestro" jedan je od primjera sprječavanja korupcije u gospodarstvu. Kako ocjenjujete uspješnost te akcije?
Sanader: Borba protiv korupcije, uz reformu pravosuđa, zasigurno se ubraja među najzahtjevnije izazove pred kojima se Vlada našla. Ne može se biti zadovoljan u borbi protiv korupcije, tako dugo dok ona igdje postoji. Korupcija narušava temeljne vrijednosti društvenih odnosa, povjerenje u javne institucije i pravnu državu, u vladavinu prava. Stoga protiv nje valja stalno društveno odgovorno djelovati.
Zadovoljan sam, međutim, činjenicom da u toj borbi ne posustajemo i stalno jačamo aktivnosti u njenom suzbijanju i iskorjenjenju. Još 2005. donijeli smo Strategiju reforme pravosuđa, potom Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006.-2008., sada mjere proširujemo. Za oba programa akcijski su planovi u procesu provedbe i revizije. U lipnju smo tako donijeli novi plan suzbijanja korupcije, koji će tijekom više godina biti okvir za borbu protiv korupcije.
Držim da je provedba Akcijskoga plana borbe protiv korupcije za razdoblje od 2006. do 2008. donijela dobre rezultate, što potvrđuje i ocjena Transparency Internationala, koji je za prošlu godinu dao najbolju ocjenu za postignuća u borbi protiv korupcije, koju je počeo pratiti 1999. Nacrt jasnije utvrđuje ovlasti Nacionalnoga vijeća za praćenje mjera u suzbijanju korupcije, predstavlja dugoročno rješenje te su predložena konceptualna rješenja podložna stalnom vrjednovanju i preispitivanju.
Cilj je nedvosmislen - smanjiti korupciju na najmanju moguću mjeru uz pomoć svih društvenih čimbenika.
Hoće li biti probijeni rokovi za izgradnju autoceste do Dubrovnika i kako teku radovi na pelješkom mostu?
Sanader: U sklopu "Croatia Summita" svečano je potpisan ugovor o izradi prostorno- prometne studije i projektne dokumentacije o izgradnji dionice Osojnik-Doli, duge 28 kilometara, važnog dijela buduće autoceste od Splita do Dubrovnika. Potpisani Ugovor jedan je od koraka prema izvlačenju hrvatskog juga iz višestoljetne izolacije. Jadranska i kontinentalna Hrvatska neće biti povezane bez autoceste do Dubrovnika, koja će, unatoč nekim spekulacijama, prolaziti kroz Hrvatsku. Projektna dokumentacija bit će izrađena do kraja ove godine, kako bi radovi mogli započeti u prvom polugodištu 2009.
Pelješki most iznimno je važan za taj dio Hrvatske, i za Pelješac i za otoke i bit će izgrađen, unatoč zlogukim prorocima.
Hrvatska je prošle godine imala najbolju turističku sezonu. Što očekujete od ovogodišnje?
Sanader: Vlada i resorno Ministarstvo turizma poduzimaju sve mjere i aktivnosti kako bi Hrvatska na međunarodnom turističkom tržištu zadržala svoju visoku reputaciju sigurne, privlačne, gostoljubive i ekološki osviještene zemlje s prepoznatljivim turističkim proizvodom. Valja napomenuti kako u strukturi ukupnog turističkog prometa već dugi niz godina strani turisti čine oko 85 posto gostiju. Zato su ukupne aktivnosti Vlade u turizmu usmjerene uglavnom na strane turiste i njihov boravak u Hrvatskoj. Stoga se s pravom može reći kako je Hrvatska destinacija uglavnom stranih turista, te se sukladno tomu njima i pridaje razmjerno veliki značaj.
Devizni prihod od turizma u 2007. iznosio je oko 7 milijardi eura, što je 7 posto više u odnosu na 2006. A to je u odnosu prema ukupnom BDP-u oko 18 posto, dakle može se reći kako je utjecaj turizma na ukupno hrvatsko gospodarstvo iznimno velik i značajan.
Dosada, ove godine, imamo ukupno 3 posto više i dolazaka i noćenja. Neki su očekivano dobri kao dolazak iz Poljske i Japana, dok Austrijanaca zbog EURA ima oko 17 posto manje. Očekujemo još jednu uspješnu sezonu.
Kako ocjenjujete bilancu slovenskog šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom?
Sanader: Općenito, slovensko šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom uspješno je istaknulo potrebu očuvanja stabilnosti regije.
U odnosu na Hrvatsku, najčešće se spominje, a to priznaju i slovenski dužnosnici, blokiranje dvaju poglavlja. Činjenica je da je za vrijeme svoga predsjedanja Slovenija mogla učiniti više za ubrzanje pregovora s Hrvatskom. Međutim, zaboravlja se da je upravo u to vrijeme, Hrvatska učinila više nego za vrijeme bilo kojeg drugog predsjedanja: otvorila je četiri poglavlja i predala mjerila za otvaranje još sedam i to osobito značajnih i politički najosjetljivijih. To je, usprkos svemu, dobar rezultat.
Hrvatska je u roku predala sva mjerila za otvaranje pregovora, očekujete li istu dinamiku pregovora kao i do sada i što Hrvatska očekuje od francuskog predsjedanja, te kakva nam je pozicija nakon irskog "NE" Lisabonskom ugovoru?
Sanader: Za nas je najvažnije to što smo ostvarili planove i sve što je dogovoreno s predsjednikom Europske komisije, Barrosom te što smo u roku predali mjerila za otvaranje poglavlja. Nakon što ta mjerila budu razmotrena, EK će dati svoje sugestije. Ohrabruje izjava čelnika Europske unije da bilježe značajne napore koje Hrvatska ulaže kako bi do kraja ispunila kriterije koje je u ožujku istaknuo Barroso, najavljujući da će Komisija u sklopu svog jesenskog paketa proširenja predstaviti indikativni raspored i mapu puta za tehnički dovršetak pristupnih pregovora u 2009.
Za nas ovakve poruke predstavljaju dodatnu motivaciju za predstojeće teške zadatke i reforme. Sve se, dakle, odvija redovno, a Hrvatska se usredotočuje na svoj dio posla. Još je mnogo zadataka pred nama, ali Hrvatska ima snage i volje riješiti ih, ponajprije zato što se radi o našem vlastitom interesu. U tom smislu očekujem, za vrijeme francuskog predsjedanja, i snažniju dinamiku pregovora. To znači otvaranje svih preostalih, ali i zatvaranje mnogih poglavlja.
Što se lisabonskog sporazuma tiče, to je proces koji se odvija usporedno s našim pregovorima i čvrsto vjerujem da će on biti riješen do trenutka završetka pregovora i ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Siguran sam da će Unija i ovaj izazov riješiti kao što je riješila i neke puno teže probleme pred kojima se znala naći, a Hrvatska ide dalje. Potvrdio je to Dubrovački summit, ali i Europa-forum Wachau. Tamo je europska povjerenica za vanjsku politiku Benita Ferrero-Waldner, jasno rekla da su pregovori s Hrvatskom u tijeku i ponovila da postoji plan koji predviđa da Hrvatska do jeseni 2009. završi tehničke pregovore, bez obzira na irsko NE lisabonskom sporazumu .
Na nama je da uspijemo u rješavanju svojih zadaća, u što nimalo ne sumnjam.
Kako ocjenjujete prijedlog francuskog predsjednika Sarkozya o osnivanju Mediteranske unije?
Sanader: U Mediteranskoj uniji sve bi zemlje koje okružuju Mediteran pojačale političku, gospodarsku i sigurnosnu suradnju. Hrvatskoj je važno to da su sve članice EU angažirane oko toga projekta, što izravno znači veći angažman Europske unije na Mediteranu. Hrvatska je svakako spremna sudjelovati u tome, a osobito u projektima koji su od iznimne važnosti za njezinu budućnost i tiču se zaštite okoliša, održivog razvoja, energetike, ribarstva i pomorskoga prometa. Ovom se inicijativom Hrvatskoj otvara mogućnost sudjelovanja u kreiranju mediteranske politike te snažniji prodori hrvatskoga gospodarstva u zemlje te unije.
Galbraithovo svjedočenje na Haaškom sudu u suštini je dekriminaliziralo "Oluju" tezama da cilj operacije nije bio etničko čišćenje i da su prvi dani "Oluje" protekli bez većih povreda ljudskih prava te da su se zločini počeli događati tek nakon nje. Je li hrvatsko pravosuđe učinilo dovoljno u sankcioniranju tih zločina?
Sanader: Oluja je bila legitimna vojna akcija za oslobađanje hrvatskog teritorija i drago mi je što je i svjedočenje bivšeg američkog veleposlanika Galbraitha potvrdilo da joj je cilj bio oslobađanje središnjih dijelova Hrvatske, a ne nikakvo etničko čišćenje, te što njegov iskaz potvrđuje da nije bilo ni prekomjernog granatiranja Knina.
Nesporno je da je nakon operacije bilo kriminalnog ponašanja, da je bilo pljački, paleža, ali i ubojstava i zbog toga je hrvatsko pravosuđe procesuiralo gotovo 4.000 osoba.
Važno je da rad pravosuđa ni na koji način nije opterećen političkom atmosferom, niti u smislu da se pogoduje počiniteljima, niti u smislu da ih se kažnjava zbog anticipacije očekivanja Haaga ili međunarodne zajednice. Nije, dakle, dobro da politika na bilo koji način utječe na procesuiranje zločina, suđenja za zločine su redovni posao pravosudne vlasti, a ne politički cilj sam po sebi.
