Sajam organizira Institut za razvoj obrazovanja u svrhu popularizacije i promicanja uloge stipendija u povećanju pristupa visokom obrazovanju.
Pročitajte i ovo
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA!
Gradovi i općine raspisali natječaje za stipendije: Evo za koga i koliko
Traje do nedjelje
U Istri otvoren najfiniji sajam, obišao ga i predsjednik Milanović
Potraga u tijeku
Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
Deseci tisuća bez struje
VIDEO Susjedi okovani snijegom, proglašeno izvanredno stanje: "Uvjeti su ekstremni, aktivirali smo plan spašavanja"
GUŽVA U ŠESNAESTERCU
Dok Amerikanci gomilaju pomorske snage, Rusija i Iran dižu ratne brodove za pomorsku vježbu kod strateškog tjesnaca
Na ovogodišnjem sajmu sudjeluje 35 institucija, 20 hrvatskih i 15 inozemnih, među kojima su visoka učilišta, predstavnici javne uprave, strana veleposlanstva i kulturni centri te predstavnici tvrtaka, zaklada, agencija i nevladinih udruga.
Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa čiji je državni tajnik Radovan Fuchs podržao Sajam, najavivši njegovo održavanje i u ostalim sveučilišnim centrima.
To bi trebalo biti uskoro, rekao je Fuchs, dodavši da je prvi na redu Split, a zatim Rijeka, Osijek i Dubrovnik. Govoreći o sudjelovanju Hrvatske u okviru Erasmus programa EU za mobilnost studenata i nastavnika, istaknuo je kako još nismo u punom članstvu tog programa, jer za to postoje određeni organizacijski preduvjeti. Punopravno uključivanje Hrvatske u Erasmus očekujemo 1. siječnja 2010., a do tada ćemo imati segmentirano sudjelovanje u tom programu, rekao je.
Izvršni direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec istaknuo je kako je svrha Sajma omogućiti svima jednak pristup visokom obrazovanju.
'Školarine se kreću od 5500 do 10000 kuna, ako uzmete u obzir da 55 posto hrvatskih studenata sami financiraju školovanje, a osam posto je u subvencioniranom smještaju, zaključujemo da je visoko obrazovanje dostupno samo onima koji to mogu platiti', istaknuo je.
Šćukanec nije zadovoljan mobilnošću hrvatskih studenata, koja je po nekim procjenama izrazito niska - svega 0,02 hrvatskih studenata studira u inozemstvu, a 0,3 posto je u programima razmjene.
'Ako to usporedite s europskim prosjekom gdje je stranih studenata u studentskoj populaciji 6,7 posto, odnosno 2,9 posto ih studira izvan svoje zemlje, onda Hrvatska doista ne stoji najbolje', ustvrdio je, dodavši kako je to zbog toga što Hrvatska ne sudjeluje u programima mobilnosti kao što je Erasmus, najveći i najznačajniji program EU za razmjenu studenata, nastavnika i administrativnog osoblja.