O današnjim događajima u Saboru razgovarali smo s politologom dr. sc. Višeslavom Raosom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Neizvjesna situacija oko sastavljanja buduće vlasti se nastavlja, budući da jedini predloženi kandidat za predsjednika Sabora, Robert Podolnjak iz redova Mosta, nije prihvatio kandidaturu te stoga Sabor nije mogao biti konstituiran.
Vezani članci
Most nije postigao dogovor s koalicijom Hrvatska raste i Domoljubnom koalicijom oko toga koga će saborski zastupnici danas izabrati za predsjednika, a kako kaže politolog Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, to je samo kontinuitet onoga što su Mostovci do sada govorili.
'Predstavnici Mosta već su prije najavljivali da će postupiti na ovakav način, već su prije tražili konsenzus dviju najvećih koalicija. Oni inzistiraju na tome i to je logični slijed događaja. SDP je pokušao predložiti kandidata iz njihovih redova kako bi se već danas konstituirao Sabor, ali to je bilo malo iluzorno. Općenito i prije sjednice je bilo teško očekivati da će se to dogoditi uzevši u obzir konstelaciju snaga. Sada slijedi drugi krug konzultacija kod predsjednice i nastavak razgovora Mosta s dvije velike koalicije. U nekom se trenutku mora konstituirati Sabor. Nadamo se da će na sljedećoj sjednici biti čišće', rekao je Raos.
Robert Podolnjak odbio kandidaturu, Sabor nije konstituiran
Objasnio je što se dalje može očekivati od Mosta. 'Stvar je da oni žele jednu kvalitetnu reformsku Vladu koja će imati dvotrećinsku većinu. Most inzistira na tome iako je vidljivo da to ne ide. Oni to traže, čini se, zbog dva razloga. Prvo je jer vjeruju da će kod birača pokazati vjerodostojnost te da će biti raspisani novi izbori na kojima oni očekuju još više mandata. Drugo - da će s više mandata uspjeti lakše prisiliti na reforme', smatra Raos.
'Dramatično su postavili zahtjev za Vladu nacionalnog jedinstva, pri tom se zaboravlja da je i u ratnoj situaciji devedesetih kada smo imali Vladu nacionalnog jedinstva, ona kratko trajala'
Međutim, postavlja se pitanje koliko bi uopće mandata dobio Most na ponovljenim izborima. Već je nekoliko političkih analitičara tijekom proteklih razgovora za Dnevnik.hr sugeriralo kako bi novi izbori zapravo vrlo vjerojatno bili na štetu Mostu. S tim se slaže i Raos.'Smatram, kao i velik dio nas koji prate cijelu situaciju, da će birači kazniti Most jer su se pokazali nedorasli situaciji, a birači ipak cijene kad ima stabilnosti. I birači bi očekivali puno jasnije poruke Mosta u novoj kampanji. Oni će morati jasnije dati odgovore na pitanja tako da biračima bude jasno što dobivaju glasanjem za Most. Do sada su to bili glasovi za svježa lica, glasove su dobili velikim dijelom od strane birača koji su htjeli kazniti stare političke elite, ali nakon ovih iskustva Most će morati biti jasniji prema biračima. HDZ i SDP će tada znati drugačije pristupiti cijeloj priči jer oni nisu ovo očekivali, ovo je bilo nešto novo, pa čak i ponižavajuće za velike stranke', kazao je Raos.
Dodaje kako se Most previše orijentirao na promjenu Ustava. 'Oni previše sadržaja trpaju u ustavnu materiju, a to je problem', kaže.
Objašnjava kako se primjer iz Italije o Vladi nacionalnog jedinstva ne može uspoređivati sa situacijom kakva je u Hrvatskoj. Premijer talijanske Vlade nacionalnog jedinstva od 2011. do 2013. bio je ekonomist Mario Monti, ali je tadašnja situacija u Italiji bila potpuno drugačija.
'Italiji je uz posredovanje EU bilo nametnuto rješenje nestranačkog premijera, a Berlusconi je tada bio suočen s pravosuđem. Ni Karamarko ni Milanović nisu u takvoj situaciji. Ne vidim razlog zašto bi ta ogromna Vlada kojoj ne bi bilo oporbe bila nužno dobro', zaključuje Raos.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
