Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Srebro se proslavilo, dvorane su očišćene, a rukometaši su ispraćeni. Rukometno prvenstvo završeno je nakon dva tjedna, građanima sada ostaje 30 godina plaćanja milijuna eura za izgrađene dvorane plus ostali troškovi koji se mjere u milijunima kuna izdvojenih iz proračuna za održavanje ovog prvenstva.


Sada se postavlja pitanje hoće li se građani nakon ove euforije probuditi s velikim glavoboljama kada računi u doba ove velike krize dođu na naplatu. Kao i uvijek postoje kritičari koji se pitaju nije li bilo bolje izgraditi školske dvorane i nove bolnice umjesto dvorana koje će biti teško iskoristive a plaćat ćemo ih idućih trideset godina. 

Vezani članci Stacionar Arena I to smo dočekali: U zagrebačkoj Areni više nema nijednog pacijenta, dvorana zasad ostaje samo u pripravnosti Testiranje na koronavirus, ilustracija U nekim hotelima planiraju doček Nove godine, struka upozorava: "Apeliram na kolege hotelijere da se pridržavaju mjera. Najvažnije je da ostanemo zdravi"

Gradonačelnici s kojima smo pričali za Dnevnik.hr kao glavni argument koji bi trebao opravdati ova visoka ulaganja kažu da se isplatilo jer se za njihove gradove čulo na CNN-u i na Eurosportu. Bojimo se da je onda ovo jedna jako skupa turistička reklama, jer se nisu u izvještajima toliko isticali Varaždin ili Poreč. 

>> VIDEO: Kako će i hoće li biti iskorištene skupe dvorane

Najmanje bolno pitanje je ono troškova organizacije, dok je najbolnije pitanje isplativosti dvorana. Hrvatski rukometni savez tvrdi da su troškovi organizacije devet milijuna kuna. Ti će troškovi biti pokriveni prodajom ulaznica, sponzorskim udjelima te dijelom od prodaje prava TV prijenosa. Ono što je najvažnije u tom dijelu troškova organizacije jest to da porezni obveznici, navodno, neće imati svoj udjel. Kod dvorane itekako imaju svoj udjel. Za većinu dvorana novce po pola daju gardovi i Vlada. Kako god se okrene, opet su to građani. 

Jelušić: Jednom je trebalo izgraditi HNK, tako danas Arenu

Ivo Jelušić, zagrebački dogradonačelnik za Dnevnik.hr je rekao kako je kod ovakvih događaja teško mjeriti konkretnu dobit. izgradnja Arene Zagreb je stajala 90 milijuna Eura te će idućih 28 godina Zagreb i Vlada za najam dvorane plaćati 7,5 miljuna eura.

'Uvijek je tako kod ovakvih manifestacija. Rezultati se ne mogu mjeriti samo kroz rezultate u ova dva dana. Da li je došlo do veće posjećenosti turista u Zagrebu, nije dobra metodologija. Samo to što se Zagreb prikazivao na televizijama diljem svijeta je jako puno za nas.To će dovesti nove turiste, nove poslovne ljude. Dobili smo pohvale od svih za organizaciju i to će nam se sigurno u budućnosti vratiti', kazao nam je Jelušić.

Što se tiče otplate same dvorane, Jelušić kaže da je takva dvorana jednostavno bila potreba za Zagreb koja se morala kad tad izgraditi.

'Tako se nekad trebao izgraditi HNK, trebala se izgraditi dvorana Vatroslav Lisinski. To je isto nekad bio veliki trošak za grad i za građane, ali to glavni grad mora imati. Ista stvar je s Arenom. Svi glavni gradovi u Europi imaju takvu dvoranu, i Beograd ju ima. Izravni trošak je samo ono što smo morali platiti HRS-u. Arena je dobrim dijelom izrađena za građane, te na to ne možemo gledati kao na trošak', kaže Jelušić. 

Jurjević: Treba se samo pitati za koju cijenu je dvorana izgrađena i u čiji džep idu novci

Za splitsku Spaladium Arenu Grad Split i Vlada će zajedno plaćati 4 milijuna i 930 tisuća eura, a nakon isteka tih 30 godina dvorana i svi objekti ostaju u vlasništvu Splita. Osim Spaladium Arene u istom kompleksu je mala sportska dvorana s fitness centrom, trgovački centar, poslovni toranj visine 100 metara s 25 katova i javne garaže s 1500 parkirnih mjesta na 11 etaža, a ukupna cijena je 150 milijuna eura. Splićanin Marin Jurjević, saborski zastupnik SDP-a, kaže da nema ništa protiv same dvorane i održanog prvenstva, ali da se mora pitati koja je cijena toga i kome ti novci idu u džep.

'Splićani će idućih 30 godina otplaćivati Spaladium Arenu, a za nju se moglo urediti sve školske dvorane u Splitu. Splitska vlast je obećala 12 školskih dvorana, a nije izgrađena niti jedna. Obećano je da će se napraviti atletski kompleks u Parku mladei, a bi to nije učinjeno. Možete zamisliti što bi to značilo za sport i Splićane. Najveći problem kod splitske dvorane je što se nikoga nije ništa pitalo. I gradonačelnik Kuret je saznao iz novina valjda da se dvorana zove Spaladium Arena. U euforiji koja je vladala bilo je teško o tome govoriti, ali mi smo naglašavali da smo za dvoranu ako neće ići na štetu građana i ako oni neće morati izdvojiti dodatne kune ', kaže Jurjević.

SDP-ovac podsjeća da u Splitu postoji na gripama Koteksova dvorana od 8 tisuća mjesta koja nikad nije puna, te se pita zašto se nju nije uredilo. Po njegovom mišljenju glavni razlog izgradnje Spaladium Arene je neboder s poslovnim prostorima koji će stajati pored nje. Napominje da se za izgradnju kompleksa splitksom škveru uzelo 25 tisuća kvadrata zemljišta koje je izuzeto iz pomorskog općeg dobra a da škver nije dobio niti kunu. 

Đapić kojem je Vlada platila dvoranu trlja ruke

Nastavno-sportska dvorana Gradski vrt proglašena je najkontroverznijom od svih novih dvorana, jer je zbog njezine izgradnje, odnosno modela javno-privatnog partnerstva, čak pala i gradska vlast. Model JPP-a po cijeni od 843 milijuna kuna bio je povod sukoba i raspada tadašnje gradske koalicijske vlasti HDSSB-HSP, što je dovelo do višemjesečne krize vlasti. Budući da je zbog svega Osijek umalo izgubio domaćinstvo SP-a u rukometu, jer se zbog krize vlasti nije mogla donijeti odluka o financiranju izgradnje, pa su radovi kasnili i postojala je mogućnost da dvorana ne bude gotova na vrijeme, Vlada je donijela odluku da će se gradnja dvorane financirati novcem iz državnog proračuna. Na kraju se izgradio za 11 mjeseci kompleks od pet dvorana vrijedan 200 milijuna kuna. Vjerojatno zato što je Vlada izgradila dvoranu u Osijeku, novi osječki gardonačelnik Anto Đapić ima razloga za zadovoljstvo.

'Osijek je jako puno dobio ovim prvenstvom. Dobro su radili svi naši hoteli, bilo je puno navijača u gradu, najviše Mađara. Dvorana je bila stalno puna. Očekujemo sada i uzlet dvoranskog sporta. Kod soječke dvorane je najbolje što je to sportsko-nastavni kompleks te će sada istovremeno moći vježbati sedma školskih razreda. Puno će značiti za sport i zdravlje građana', oduševljen je Đapić prvenstvom i dvoranom. 

Varaždin: Profitirali smo jer smo bili na CNN-u

Ni u Varaždinu nisu bili u mogućnosti govoriti o konkretnim dobicima za grad. Glasnogovornik Grada Varaždina Dražen Dretar kaže da je teško govoriti što je trošak a što je prihod. 'Sigurno da smo profitirali jer se Varaždin proteklih dana našao na CNN-u i Eurosportu. To je dobra stvar za grad', rekao nam je Dretar.

Bilo kako god, činjenica je da održati velike dvorane profitabilnim nije lako. U prilog tome govori i primjer dvorane u Budimpešti, koja ima 12.500 mjesta. Budimpeštansku "Sportarenu" zakupila je jedna francuska tvrtka. Prvu godinu završili su u minusu, nakon čega su otkupili ugovor i pobjegli iz Mađarske glavom bez obzira.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju