Rohatinski: Nova Vlada mora srezati proračun za 9 milijardi kuna ili prijeti grčki scenarij

Fiskalna konsolidacija nema alternativu, pitanje je samo koliko intenzivna, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski koji se zalaže za snažniju konsolidaciju koja podrazumjeva smanjenje tekućih proračunskih rashoda u 2012. za 9 milijardi kuna. 'Za nas u HNB-u nema dileme - konsolidacija je nužnost', kazao je Rohatinski na konferenciji za novinare.

Pročitajte i ovo Premijer zadovoljan Vlada sutra predstavlja proračun, najviše će novca ići za javne plaće i mirovine stezanje remena? Plenković o proračunu i aktualcu: "Mislim da smo pobijedili"

tri vijesti o kojima se priča Jedan od najvećih u povijesti Sigurnosni skandal: Procurili podaci više od 560 tisuća hrvatskih učenika i nastavnika Svi dišu na škrge Meteorolog Čačić najavio kada stiže kraj toplinskog vala, a nutricionist udijelio važan savjet uslijed velikih vrućina manji zrakoplov Pao avion u Francuskoj, nema preživjelih: Poginule medicinske sestre i padobranci

Guverner HNB-a je za 2012. godinu iznio 2 scenarija za Hrvatsku. Prvi je da Vlada, provodeći Zakon o fiskalnoj odgovornosti, smanji rashode proračuna za 6 milijardi kuna.

No, Rohatinski je iskazao bojazan da takvi rezovi ne bi bili dovoljni da smanje percepciju rizičnosti kod stranih investitora, a posljedica bi mogao biti pad kreditnog rejtinga.

Drugi scenarij predviđa jače rezove od 9 milijardi kuna, pri čemu bi ti rezovi trebali biti obavljeni u sferi potrošnje, a ne u sferi proračunskih investicija. 'To je naš stav. Kada ćemo razgovarati s vladom otvoreno ćemo ga iznijeti', kazao je Rohatinski na upit da li će se središnja banka i u razgovorima s novom vladom zalagati za snažniju fiskalnu konsolidaciju.

Sve ovo ukazuje da će 2012. biti jako teška i uopće ne očekujemo bilo kakav rast BDP-a u idućoj godini, čak je vjerojatnije njegovo smanjenje, ističe guverner.

Gdje bi točno i kome trebalo uskratiti sredstva, Rohatinski nije želio precizirati jer je, kako je rekao, to posao izvršne vlasti, a ne HNB-a.

Upozorava, naime, da će, nastavi li se kao do sada, za dvije-tri godine fiskalni deficit skočiti sa 6 posto na više od 7,5 posto BDP-a, javni dug bi u 2014. premašio 75 posto BDP-a, rezultat bi bio rušenje kreditnog rejtinga i nemogućnost vanjskog zaduživanja po relativno prihvatljivim razinama, gubitak devizni rezervi i duga recesija. 'To već sliči na grčki scenarij, iako na nešto nižim razinama. To je opcija koju uopće ne uzimamo u obzir', kazao je.