U tim pismima Vlada će tražiti status prijatelja Suda, jer se ne
možemo složiti niti možemo prihvatiti kvalifikacije iz optužnica koje govore o zločinačkom pothvatu, rekao je premijer na početku današnjeg otvorenog dijela sjednice Vlade.
Ono što nam je neprihvatljivo pobijat ćemo u formi prijatelja Suda, istaknuo je Sanader.
Kako pisma ne mogu biti javno objavljena, Sanader je najavio da će ih Vlada razmotriti na zatvorenom dijelu današnje sjednice.
Napomenuo je da je Vlada čekala prijedlog Savjeta prijatelja Suda u kojoj formi se obratiti Haaškom sudu, a o samom prijedlogu Hrvatske na kraju odlučuje Haški tribunal.
Prema odredbama statuta ICTY-a, sud može pozvati osobe, organizacije ili države da iznesu svoje mišljenje o određenim pravnim pitanjima koje odredi sudbeno vijeće i oni tada nastupaju kao "amicus curiae".
Haški sud u nekoliko je navrata to pravo i iskoristio, uključujući i predmet "Blaškić", kada se prije devet godina Republika Hrvatska žalila na odluku prvostupanjskog vijeća o pozivanju ministra obrane Gojka Šuška obvezujućim nalogom za svjedoka u čemu je i uspjela.
Vlada će već ranije najavljivano uključivanje Hrvatske kao prijatelja Suda formalno provesti upućivanjem tri pisma, za svaki proces posebno, što znači posebnih pisama za proces Anti Gotovini, proces protiv Ivana Čermaka i Mladena Markača, te proces protiv šestorice Hrvata iz BiH.
General Gotovina optužen je u lipnju 2001., a generali Čermak i Markač u ožujku 2005. za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv krajinskih Srba tijekom i nakon operacije Oluja u ljeto i jesen 1995.
Čermak i Markač su se odmah nakon objave optužnice dobrovoljno predali ICTY-u, a od prosinca 2005. na privremenoj slobodi u Hrvatskoj čekaju početak suđenja. Gotovina je nakon četiri i pol godine provedene u bijegu uhićen u Španjolskoj 7. prosinca 2005., a u pritvoru ICTY-a je
od 10. prosinca 2005.
Sva trojica generala pred Haškim sudom su odbacili optužbe koje ih terete za progon, ubojstva, deportacije, prisilno preseljenje, pljačku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja, nehumana djela i okrutne postupke, koji su zločini prema optužnicama počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata hrvatskog političkog i vojnog vodstva, na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz regije Krajina.
Raspravno vijeće ICTY-a donijelo je odluku o spajanju dva predmeta, na prijedlog tužiteljstva, a obrana sve trojice generala tražila je da im se odobri pravo da se žale na tu odluku.
Šestorica bivših političkih i vojnih čelnika Hrvata iz BiH - bivši
premijer i predsjednik HR Herceg Bosna Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, ministar policije Valentin Ćorić, zapovjednici HVO-a generali Milivoj Petković i Slobodan Praljak, te šef uprave zatvora i logora HVO-a Berislav Pušić optuženi su za ratne zločine počinjene u kampanji progona bošnjačkog i drugog nehrvatskog stanovništva s područja HR HB tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993/94. godine.
Haško tužiteljstvo tereti ih da su zločine iz optužnice počinili u
okviru udruženog zločinačkog pothvata (UZP) hrvatskog vodstva na čelu s pokojnim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom, s ciljem da se "politički i vojno podrede, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci i drugi ne-Hrvati koji su živjeli na teritorijima Hrvatske zajednice (kasnije Republike) Herceg Bosne, radi pripajanja tih područja 'Velikoj Hrvatskoj'".
