Rebalansom državnog proračuna Vlada predlaže povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, a rashoda za 10,9 milijardi kuna pa će proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porasti za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a, što je i dalje ispod mastriških kriterija, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.


''Vlada je već ranije revidirala podatke o BDP-u i inflaciji za ovu godinu, pri čemu je snizila originalnu projiciranu stopu rasta BDP-a sa 4,4 na 3 posto, a stopu inflacije podignula s 2,6 na 7,8 posto'', podsjetio je predstavljajući prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Uzimajući obzir nove procjene vezane uz BDP i inflaciju, prihodna strana proračuna ukupno raste u za 6,6 milijardi kuna ili četiri posto, na 171 milijardu kuna, naveo je Marić. Rashodna strana raste za 10,9 milijardi kuna, na 184,7 milijardi kuna.

''Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike četiri milijarde kuna. Od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima'', naveo je Marić.

''3,5 milijarde samo za dobavljače, a koliko će trajati novac, vidjet ćemo'', kazao je Marić na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade i dodao da su to iznosi koji bi trebali vratiti stanje na ono prošlogodišnje, svjestan da je to i dalje izvan okvira.

''Ovo bi trebao biti dovoljan rebalans do kraja godine''

''Inflacija je u ovim uvjetima najizazovnija varijabla, ali ne odustajem od gospodarskog rasta...  Moramo očuvati i održati gospodarsku aktivnost'', istaknuo je ministar financija, koji je kazao da ''likvidnost proračuna ispunjavamo i u ovim okolnostima''.

''Ovo bi trebao biti dovoljan rebalans do kraja godine'', kazao je Marić podsjetivši da krajem godine uobičajeno ide tehnički rebalans.

Zdravko Marić Proračun Foto: Ministarstvo financija

Mirovine i mirovinska primanja se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za tri milijarde kuna.

Marić je istaknuo i nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, koja se povećava za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.

Napomenuo je i da rebalans predviđa dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za četiri posto od 1. svibnja te veći iznos za prijevoz i sistematske preglede te da će se potrebna sredstva osigurati internim uštedama.

Smanjuje se udio javnog duga

"U državnom proračunu, sukladno povećanju prihoda, odnosno još većem povećanju rashoda, manjak državnog proračuna raste za nekih 4,3 milijarde kuna. Međutim, imamo nešto bolja očekivanja kod izvanproračunskih korisnika, značajno bolji rezultat temeljem prvog tromjesečja možemo očekivati i za lokalnu samoupravu obzirom da i njihovi prihodi puno više rastu u odnosu na originalni plan te isto tako određene prilagodbe koje radimo sukladno ESA 2010 metodologiji. Temeljem toga deficit opće države s prvotno planiranih 12 milijardi kuna prema ESA metodologiji raste na 13,4 milijarde kuna, odnosno za 1,4 milijarde kuna, ili na 2,8 posto BDP-a. To je unutar onih dobro znanih tri posto BDP-a u sklopu mastriških kriterija, ali i dobrih razina u smislu održivosti javnih financija", izjavio je Marić.

Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a, rekao je.

Zdravko Marić Putanja javnog duga Foto: Ministarstvo financija

Podsjetimo, državni proračun za 2022., koji je Sabor donio lani krajem godine, predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Deficit konsolidirane opće države na kraju 2021. iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2,9 posto BDP-a, što je više no dvostruko manje u odnosu na 2020., kada je deficit dosezao 27,7 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a. Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u na kraju 2021. iznosio je 79,8 posto BDP-a, što je pad od 7,5 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3 posto BDP-a.

Vlada je prijedlog rebalansa, s pripadajućim dokumentima usvojila i uputila u saborsku proceduru.



Premijer Andrej Plenković na početku uvodnog govora na sjednici Vlade podsjetio je da je bio u posjetu Ukrajini te ga je ocijenio sadržajnim i jako dobrim, a ponovno je izrazio i snažnu hrvatsku potporu ukrajinskoj borbi za slobodu.

U kontekstu europskih tema, a podsjetio je i na Dan Europe početkom tjedna, istaknuo je pozitivnu ocjenu Europske komisije (EK) o provedbi reformi i investicija Vlade RH u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Podsjetio je i da je bio u posjetu Cipru, i to kao prvi hrvatski premijer, uz napomenu da nastavljaju jačati mediteransku suradnju, kao i na posjet  Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a ranije danas je primio državnog tajnika Svete Stolice Pietra Parolina, prigodom njegova posjeta Hrvatskoj.

Pietro Parolin, Andrej Plenković - 1 Vatikanski državni tajnik: ''Vatikan se snažno zalaže za jednakopravnost naroda u BiH''

''Fitch nam je potvrdio kreditni rejting što znači da agencije imaju povjerenje u ono što Vlada radi. Vidi se da je stav koji imaju temeljen na našim rezultatima do COVID krize, ali i tijekom nje. Mislim da je jako dobro da su nam poslali ovu poruku. Sve signale koje imamo, nakon što smo usvojili Plan konvergencije, vrlo su dobri. Ohrabreni smo da dovšimo proces, to znači da se nalazimo u tehničkoj pripremi za preuzimanje eura od 1. siječnja'', istaknuo je premijer.

Tri ključna razloga za rebalans

Vlada je danas predstavila prvi ovogodišnji rebalans proračuna, a Plenković je istaknuo: ''Cilj rebalansa je da izađemo u susret određenim rashodima, prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, odnosno podmirivanje dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina''.

Tri su glavna razloga rebalansa, pobrojao ih je Plenković: ''Prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja te rashode koji se tiču zdravstva.



Vlada u ovoj godini sada prognozira realni rast BDP-a od tri posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Plenković je podsjetio i da Vlada očekuje ''ubrzanje inflacije potrošačkih cijena ove godine na 7,8 posto, čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu''.

Najvio je da se izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. ukupni prihodi povećavaju za 6,6 milijardi kuna ili četiri posto, na 171 milijardu kuna.

''Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo, prije svega kroz smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente, kao i ubrzanim povlačenjem ugovorenih EU sredstava iz EU proračuna i instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti'', rekao je Plenković.

Ukupni rashodi proračuna povećavaju se za 10,9 milijardi kuna, odnosno sada se planiraju u visini od 184,7 milijardi kuna.

Rastu prihodi, ali i rashodi, raste i proračunski manjak

''Rashode obilježavaju i saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu, primjereni prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za četiri posto od 1. svibnja 2022. te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugroženog kupca energenata'', podsjetio je premijer.

Naglasio je da će nakon rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8 posto BDP-a u 2022. što je za 0,3-postotna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3 posto, određenih mastriškim kriterijima. Udio javnog duga u BDP-u smanjit će se za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a.

Zdravko Marić Zdravko Marić, Andrej Plenković Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Zahvaljujući većim prihodima, proračunski deficit bi rebalansom trebao porasti tek neznatno u odnosu na originalni proračun, usvojen lani krajem godine, odnosno s 2,6 na 2,9 posto BDP-a.

Podsjetimo, ovogodišnji državni proračun predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad devet milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Zdravko Marić Ministar Marić nema nimalo lijepe vijesti. Inflacija će možda biti i dvoznamenkasta. Što može država? "Imamo još municije za pomoć građanima"
Radnici - 2 Vlada zadovoljno trlja ruke, a HUP traži poreznu reformu: "Povećale bi se plaće"

Vlada je, između ostalog, usvojila i Prijedloga zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela te Prijedlog odluke o donošenju dugo čekanog Nacionalnog i Akcijskog plana za prava djece u Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju