Dok slušamo da bi zbog goriva sve moglo poskupjeti, analizirano je kakav je realan učinak i što možemo očekivati. Parametri kretanja cijena goriva, skokova cijene hrane i godišnje inflacije od početka ukrajinskog rata do danas pokazuju da je inflacija najprije bila izrazito povezana krizom s energentima. Nakon dvije godine gorivo je počelo padati, inflacija je stagnirala, no cijene hrane nisu pale. Detalje donosi novinar dnevnika Nove TV Dino Goleš.
Koliko gorivo utječe na cijenu namirnica? Transport i logistika čine približno 10 do 15 posto konačne cijene hrane, dok gorivo čini do 40 posto troška transporta. To znači da dizel sudjeluje u konačnoj cijeni hrane s približno 3 do 5 posto ukupne cijene proizvoda. Nepisano pravilo u Europi kaže da 10 posto rasta cijene dizela znači oko 1 do 2 posto rasta cijene hrane. Bez vladine intervencije, energetski šok bi bio značajniji, a sada bi rast trebao biti manji: cijene hrane s dizelom od 1,55 € smjele bi porasti do 1 %, dok bi ukupna inflacija porasla tek neznatno.
Sva veća poskupljenja ne bi se smjela argumentirati isključivo rastom cijena goriva. Bez vladine intervencije, u slučaju rasta dizela na 1,72 eura po litri, učinak bi bio izraženiji, ali i dalje ograničen: cijene hrane mogle bi porasti oko 2–3 posto, a inflacija bi se mogla kretati oko 4,3 – 4 posto. Vlada će sada cijenu goriva pratiti svaka dva tjedna.
Ako rat potraje i dizel skoči na 2 eura po litri, hrana bi mogla skočiti za 4 do 6 posto, a inflacija bi, uzimajući dodatne parametre, iznosila između 4,8 i 5,1 posto samo zbog goriva. Dok je budućnost s energentima neizvjesna, dosadašnja kretanja cijena hrane i ukupne inflacije u odnosu na cijenu goriva pokazuju da svako veće poskupljenje hrane u kratkom roku ne smije biti opravdano samo cijenom rasta nafte. Ipak, nastavi li gorivo rasti, možemo očekivati drastičnije promjene u našem budžetu.
