Saziv sa 152 zastupnika konstituiran je 22. prosinca 2003., a
parlamentarnu većinu formirali su HDZ, s najviše zastupnika (66), HSLS, HSU, SDSS, zastupnici nacionalnih manjina te nezavisni Ivo Lončar.
U protekle četiri godine Sabor je održao 27 sjednica i donio
petstotinjak akata, među kojima je 138 doneseno radi usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa standardima EU.
>> Prihvaćen HDZ-ov prijedlog praćenja kampanje
O svim zakonima i odlukama zastupnici su proveli više od tisuću rasprava, u kojima je, po saborskim statistikama, prednjačio pravaš Pero Kovačević koji se za riječ javio 1 165 puta.
Kovačevića su u broju istupa slijedili SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović koja je govorila 750 puta, IDS-ovac Damir Kajin s 550 te HDZ-ovac Krunoslav Markovinović s 500 istupa.
Dno ljestvice zauzeli su HDZ-ovci Stjepan Fiolić (5 javljanja) i Perica Bukić (11 javljanja), te SDP-ovci Mirko Filipović (7 javljanja) i Ljubo Jurčić (15 javljanja).
Rekorder po sankcijama je SDP-ovac Nenad Stazić, koji je u ovom mandatu dobio 25 opomena predsjedatelja.
Kao jedan od sretnijih trenutaka u sazivu 2003.-2007. zastupnici će pamtiti kandidaturu za EU i otvaranje pregovora o punopravnom članstvu, u čiju je svrhu osnovan i Nacionalni odbor za praćenje pregovora.
Jedno od dramatičnijih razdoblja bilo je skidanje zastupničkog imuniteta Branimiru Glavašu, kako bi mu se sudilo za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku 1991.
Zastupnici su se u ovom sazivu zauvijek oprostili od šest svojih kolega - SDP-ovaca Snježane Bige Friganović i Ivice Račana, pravaša Velimira Kvesića, HDZ-ovca Marijana Mlinarića, HSS-ovca Zdenka Haramije te HSU-ova zastupnika Josipa Sudeca.
Ovaj je saziv informatizirao Sabor i uveo prvi sustav elektroničkog glasovanja u Hrvatskoj, no on nije uspio do kraja istisnuti klasično 'ručno' glasovanje, jer su zastupnici počesto zaboravljali identifikacijske ključeve.
