S jedne strane majke odgojiteljice koje poručuju – mi nismo trošak, mi smo budućnost. S druge strane Grad Zagreb koji kaže pola milijarde kuna na godinu - je jednostavno previše za proračun. Pa je Grad mjeru ukinuo, a Visoki upravni sud istu tu odluku - poništio. Ocjena ustavnosti tek se čeka. Demografi tvrde da mjera nije polučila nikakav rezultat. U metropoli je naime lani rođeno 6000 djece manje. No nije ovo jedina demografska mjera koja se mnogima čini apsurdnom. Ona Vladina - Biram Hrvatsku, zasad gotovo da nema nikakav učinak. Poticaj od 200.000 kuna onima koji se odluče na povratak, izgleda, nikoga ne zanima. Javilo se tek sedmero ljudi. No zato je od njezine objave čak 5641 državljanin odjavio svoje prebivalište i preselio u inozemstvo. Jedna od njih je i naša sugovornica, koja kaže da su, bez dobre plaće i uvjeta rada, sve mjere uzalud.

Galerija Provjereno: Mame odgojiteljice - 6 Provjereno: Mame odgojiteljice - 5 Provjereno: Mame odgojiteljice - 4 +2 Provjereno: Mame odgojiteljice - 3

"Mi smo, upozoravali i savjetovali kao udruga da se ne zapošljavaju, da budu strpljivi jer smo stvarno očekivali i evo dočekali taj 1.5. na taj način da on nije stupio tako katastrofalan kako je grad namjeravao", kazala je Ana Marija Berbić Lacko iz Hrvatske udruge roditelja odgojitelja.

Zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec kaže kako je svima jasno da je sa 500 milijuna kuna to neodrživo za gradski proračun.

Reakcije su to nakon što je Visoki upravni sud poništio odluku o naknadama za roditelje odgojitelje kojom su im ukinuta ili znatno ograničena prava. Sve do ocjene njezine zakonitosti. Svaki mjesec, grad ova mjera stoji 40 milijuna kuna, izvijestila je reporterka Barbara Majstorović Ivezić.

Ako sud ne donese konačnu odluku u svibnju, iz Grada najavljuju mogućnost rebalansa jer nekome će se morati uzeti, da bi se drugome dalo. Dolenec ističe kako je "od 2016. do danas 15 puta više uloženo u mjeru roditelj odgojitelj, nego u izgradnju vrtića".

Prosvjed odgojitelja u Zagrebu - 3 VIDEO Odgojitelji prosvjeduju u šest gradova: "Izmjene zakona čine dodatnu štetu i produbljuju diskriminaciju

Mjesecima već vode se polemike o mjeri roditelj odgojitelj. I dok demografi brinu kako neće imati tko raditi za buduće mirovine, drugi tvrde da se ovom mjerom ne postižu nikakvi rezultati.

"Korelacija između te mjere i trećeg rođenog djeteta je izravna. Dakle nije korelacija sa brojem prvorođene djece", kaže demograf Stjepan Šterc.

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. u gradu Zagrebu je rođeno 6000 beba manje. Povećan je broj rođene djece u većim obiteljima. No on nije dovoljno velik da nadoknadi pad broja prvorođene i drugorođene djece u ukupnom demografskom padu koji bilježi i Zagreb.

Branka Jozipović majka je četvero djece. Prije nego što je prihvatila ovu mjeru, 12 je godina radila kao frizerka za 3500 kuna mjesečno. U smjenama. Zato su joj se mjesečni prihod od 5000 kuna neto i vrijeme provedeno s djecom činili kao bolji izbor.

"Podstanari smo, suprug radi cijele dane i ja sam doma sa djecom. Nemamo di, živjet od 1000 kuna i od njegove plaće je nemoguće sa četvero djece", kaže Branka, majka odgojiteljica i dodaje: "Mislila sam da se ne može netko igrat s tim stvarima jer je previše žena dalo otkaz u sigurnim poslovima svojim. Znači to nismo samo frizerke, prodavačice, nego su to žene doktorice, medicinske sestre ili neke obrazovanije žene koje su se isto odlučile biti doma sa svojom djecom".

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec tvrdi kako ova mjera nije socijalnog, već demografskog karaktera.

Iako je grad osmislio upitnik koji je poslan na svih 5800 korisnika s obrazloženjem da želi dobiti socijalnu sliku, odaziv je bio loš. I demograf Stjepan Šterc smatra da se trebalo provesti takvo istraživanje.

"Kojeg su one stambenog statusa, financijskog, radnog i tako dalje jer je potpuno jasno da ima dio korisnika mjere koje možda i ne bi trebale koristiti mjeru s obzirom na primanja mjesečna i tako dalje", smatra Šterc.

Željka Markić iz udruge U ime obitelji Željka Markić za Dnevnik Nove TV: "Ovo je važan korak za nas. Tomašević i Dolenec mjesecima iznose neistine"

2016. kada je mjera donesena kao dio, po mnogima, predizbornog aduta pokojnog Milana Bandića, iznosila je oko 20 milijuna kuna. 2021. taj se iznos popeo na 507 milijuna. Iznos je to približan godišnjem proračunu Slavonskog Broda, drugog najvećeg grada u Slavoniji. Iz njega je, prema posljednjem popisu stanovništva, iselilo oko 15 tisuća ljudi, ali ovakva mjera, kao ni u ostatku Hrvatske, nije uvedena. Je li ova mjera zapravo diskriminatorna?

"Moj odgovor je da, to je diskriminacijski dio priče u odnosu na ostali dio Hrvatske", ističe Šterc.

"Ova mjera bi trebala biti na nivou države, definitivno za općine i druge lokalne jedinice veće, znači gradove koji imaju veći problem sa iseljavanjem da se te ljude zadrži u toj sredini, kaže Ana Marija Berbić Lacko.

Upravo iz Slavonskog Broda, sa suprugom i trogodišnjom kćeri, u Njemačku je otišla Maja Marić. Nakon završenog fakulteta, godinama je radila na zamjenama u školi i na lokalnim portalima. Ali stalni posao, kaže, nije mogla dobiti. Marić kaže i da nije sve u novcu, već i u društvu.

Nije ovo jedina demografska mjera koja je doživjela fijasko. I ona druga, Vladina, Biram Hrvatsku, kojom je Vlada pokušala motivirati one koji su otišli trbuhom za kruhom na povratak u domovinu učinila se smiješnom. Nude do 200.000 kuna onima koji se odluče vratiti iz inozemstva, dosad se javilo sedam ljudi. Zato je od pojave ove mjere 5641 hrvatski državljanin odjavio prebivalište u Hrvatskoj zbog preseljenja u inozemstvo.

Iva Ivšić, zastupnica Možemo u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Vlast u Zagrebu nezadovoljna odgodom ukidanja mjere roditelj odgojitelj: "To zaista dovodi u pitanje održivost proračuna"

Demografsku mjeru roditelj odgojitelj nema niti jedna zemlja Europske unije. Zato, tvrdi Maja Marić, Nijemci primjerice, imaju niz mjera koje zaposlenim roditeljima omogućavaju jednostavniji obiteljski život bez da ih se miče s tržišta rada. Sva djeca do osamnaeste godine dobivaju dječji doplatak, plaćeni rodiljni dopust traje do dvije godine.

"Velika, velika većina poslova nudi tu opciju gdje ti imaš mogućnost vraćanja na klizno radno vrijeme i mi ne znamo, ne samo mame, zaista roditelje koji su se nakon rođenja djeteta vratili oboje raditi sto posto. To gotovo ne postoji", kaže Maja Marić.

Slično je bila zamišljena i zagrebačka mjera roditelj odgojitelj, tvrdi Stjepan Šterc, jedan od njezinih autora.

"Da se razvije model pola radnog vremena, kliznog radnog vremena. Da se između ostalog poticajni model razvije usmjeravanja mlađe obrazovne populacije prema prigradskim ruralnim zonama. Nije sve to između ostalog prihvaćeno i ostala je ova mjera", kaže demograf.

Dogradonačelnica Dolenec smatra kako je upitno je li odluka bila u skladu s ustavnim vrijednostima jer se njome priječi zapošljavanje i upis djece u vrtić.

"Smatramo da je za demografski procvat u Hrvatskoj puno puno važnije priuštivo stanovanje, mogućnost jaslica... Da znate da ste sigurni da ćete moći dijete upisati u jaslice, kasnije u vrtić i druge usluge koje vam omogućavaju skrb za starije, kvalitetnu zdravstvenu uslugu. To je ono što je u domeni grada, ali to je doista i ono što mislim da će imati demografske efekte puno više nego ovakav tip novčanog transfera", kaže Dolenec.

Prosječna dob majki koje su prihvatile ovu mjeru je 35 godina. Njihov povratak na tržište rada po isteku mjere, bio bi u pedesetoj godini života.

Odgojitelji najavili prosvjed Nezadovoljni zakonskim izmjenama: Odgojitelji najavili prosvjede u šest gradova

Čini da niti jedna naša demografska mjera ne daje rezultate. Jer ni jedna ne nudi ono osnovno, dobro plaćeno radno mjesto.

Kad posla nema dovoljno i kad se uvjeti za normalan život ne mogu stvoriti na scenu stupa populizam. U cilju skupljanja političkih bodova. Na to se može svesti ova mjera. Ali njezine su posljedice mnogo veće. Tisućama roditelja odgojitelja onemogućila je rad. A kad-tad, s mjerom ili bez nje, oni bi se opet našli na tržištu rada. Najveći broj njih u 40. i 50. godini. Njihovoj djeci onemogućava socijalizaciju i obrazovanje u vrtićima tijekom prvih godina života. Govorili mi o njima s podsmijehom ili s razumijevanjem, većina tih ljudi – prihvatila je priču koja je i dalje na klimavim nogama. Idejni začetnik nije više u mogućnosti odgovoriti na prozivke. U gradu tvrde da će mjesta za djecu u vrtićima biti. Upravni je sud pak donio privremenu mjeru. Konačnu odluku tek treba donijeti.

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju