Za ovo bi se dobilo šibom po prstima: Provjereno je istražilo koliko su Hrvati pismeni

Nekada davno zbog krivo napisanih riječi učenici bi u školi dobili šibom po prstima i jedinicu u dnevniku. Pravopis i gramatika svakodnevno su na testu jer se jezikom koristimo stalno. No jesmo li i koliko smo zapravo pismeni?

"U prošlosti je pismenost podrazumijevala sposobnost potpisivanja i sposobnost čitanja, a danas se, prema definiciji Ujedinjenih naroda, smatra da je pismenost sposobnost da možemo napisati kratak tekst o sebi, o aktualnom vremenu", pojasnio je Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

"Kad se pojavila mrežna komunikacija, odnosno komunikacija putem e-maila, ja sam mislio da ćemo svi biti pozitivno potaknuti na bolje ovladavanje pisanjem. Međutim, bio sam naivan", dodao je.

Pročitajte i ovo Sergej Lavrov Rusija poslala zlokobno upozorenje: "Ovoj je zemlji suđeno da bude sljedeća žrtva…"

Standardni jezik pun je pravila i još više iznimki koje treba naučiti, a to od nas iziskuje napor pa ni ne čudi što Hrvatski jezik u školama nikada nije bio pretjerano popularan.

"Bez čitanja nema pismenosti. Danas čitamo površno, a ne dubinski i onda ne razumijemo", istaknula je književna kritičarka Marija Ott Franulić tijekom razgovora s reporterkom Provjerenog Maji Medaković.

Koliko Hrvati čitaju?

U veljači je provedeno Nacionalno istraživanje čitalačke pismenosti osnovnoškolaca koje je obuhvatilo gotovo 4200 učenika petih i sedmih razreda iz 85 škola diljem Hrvatske. Petaši su testove riješili s prosječnom točnošću od 63 posto, dok su sedmaši bili lošiji i testove riješili sa 61 posto točnosti.

To su odlični rezultati jer isto istraživanje provedeno dvije godine prije pokazalo je da su naši školarci po čitalačkoj pismenosti na visokom sedmom mjestu u svijetu. Najuspješnija su djeca iz Singapura, susjedi Slovenci su na 30., Srbi na 33., a Crnogorci na 43. mjestu.

Pročitajte i ovo donosi Provjereno Vučić nije kuhar, ali zna zakuhati frku: "Ne bi me čudilo da sad kažu - aha, vidite, taj i taj sastao se s ustašom"

To što su njihova djeca završila kao trinaesta, Šveđane je potaknulo na promjenu. Zemlja koja je desetljeće prije zagovarala i zdušno provodila digitalizaciju u školama, sada je zaključila da to njihovim učenicima šteti pa u učionice vraća knjige te zagovara čitanje i vježbanje pisanja rukom.

Ima i onih koje na čitanje ne treba nagovarati, a 13-godišnja Angie Firm Penava je u tome prvakinja. Ta je djevojčica samo prošle godine pročitala 140 knjiga.

"Tako je uvijek bilo kod mene i meni je to bilo normalno", rekla je.

Najviše voli fantaziju, avanture i dugačke romane, one s više od 300 stranica. Ipak, iskreno priznaje ne znači uvijek i savršeno poznavanje pravopisa i gramatike. Bolna su točka prije bile riječi poput – zvijezda, svjetlo i bijelo.

"Nekada znam pogriješiti sa 'ije' i 'je'. Onda mi mama kaže: 'Koliko knjiga čitaš, možeš malo i gledati kako pišu riječi.'", ispričala je.

Pročitajte i ovo nema je od ponedjeljka Ovo je Vanja (14), nestala je na putu do škole, traže je cijela regija i Interpol: "Zaista mislim da je oteta!"

Učenje jezika proces je koji ne završava kada napustimo školu. Ono traje cijeli život.

"To je kao i u sportu. Ako se želimo trajno baviti sportom, onda moramo vježbati. Tako i u čitanju i u pisanju trebamo trajno uvježbavati, nastojati biti bolji", objasnio je Alerić.

Više o ovoj temi možete pogledati u videoprilogu na vrhu članka.

Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr