Nekada davno zbog krivo napisanih riječi učenici bi u školi dobili šibom po prstima i jedinicu u dnevniku. Pravopis i gramatika svakodnevno su na testu jer se jezikom koristimo stalno. No jesmo li i koliko smo zapravo pismeni?
"U prošlosti je pismenost podrazumijevala sposobnost potpisivanja i sposobnost čitanja, a danas se, prema definiciji Ujedinjenih naroda, smatra da je pismenost sposobnost da možemo napisati kratak tekst o sebi, o aktualnom vremenu", pojasnio je Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"Kad se pojavila mrežna komunikacija, odnosno komunikacija putem e-maila, ja sam mislio da ćemo svi biti pozitivno potaknuti na bolje ovladavanje pisanjem. Međutim, bio sam naivan", dodao je.
Pročitajte i ovo
Standardni jezik pun je pravila i još više iznimki koje treba naučiti, a to od nas iziskuje napor pa ni ne čudi što Hrvatski jezik u školama nikada nije bio pretjerano popularan.
"Bez čitanja nema pismenosti. Danas čitamo površno, a ne dubinski i onda ne razumijemo", istaknula je književna kritičarka Marija Ott Franulić tijekom razgovora s reporterkom Provjerenog Maji Medaković.
Koliko Hrvati čitaju?
U veljači je provedeno Nacionalno istraživanje čitalačke pismenosti osnovnoškolaca koje je obuhvatilo gotovo 4200 učenika petih i sedmih razreda iz 85 škola diljem Hrvatske. Petaši su testove riješili s prosječnom točnošću od 63 posto, dok su sedmaši bili lošiji i testove riješili sa 61 posto točnosti.
To su odlični rezultati jer isto istraživanje provedeno dvije godine prije pokazalo je da su naši školarci po čitalačkoj pismenosti na visokom sedmom mjestu u svijetu. Najuspješnija su djeca iz Singapura, susjedi Slovenci su na 30., Srbi na 33., a Crnogorci na 43. mjestu.
Pročitajte i ovo
To što su njihova djeca završila kao trinaesta, Šveđane je potaknulo na promjenu. Zemlja koja je desetljeće prije zagovarala i zdušno provodila digitalizaciju u školama, sada je zaključila da to njihovim učenicima šteti pa u učionice vraća knjige te zagovara čitanje i vježbanje pisanja rukom.
Ima i onih koje na čitanje ne treba nagovarati, a 13-godišnja Angie Firm Penava je u tome prvakinja. Ta je djevojčica samo prošle godine pročitala 140 knjiga.
"Tako je uvijek bilo kod mene i meni je to bilo normalno", rekla je.
Najviše voli fantaziju, avanture i dugačke romane, one s više od 300 stranica. Ipak, iskreno priznaje ne znači uvijek i savršeno poznavanje pravopisa i gramatike. Bolna su točka prije bile riječi poput – zvijezda, svjetlo i bijelo.
"Nekada znam pogriješiti sa 'ije' i 'je'. Onda mi mama kaže: 'Koliko knjiga čitaš, možeš malo i gledati kako pišu riječi.'", ispričala je.
Pročitajte i ovo
Učenje jezika proces je koji ne završava kada napustimo školu. Ono traje cijeli život.
"To je kao i u sportu. Ako se želimo trajno baviti sportom, onda moramo vježbati. Tako i u čitanju i u pisanju trebamo trajno uvježbavati, nastojati biti bolji", objasnio je Alerić.
Više o ovoj temi možete pogledati u videoprilogu na vrhu članka.
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr
-
istraga u tijekuTragičan kraj potrage za ženom u zagrebačkom Maksimiru
-
Izgorjelo višestoljetno zdanjeSvjedok požara u samostanu: "Gori sve, pada strop...", "Moj djed je spasio čudotvorni križ iz kojeg je dvaput kapala krv"
-
Princ ZadraŠto će se dogoditi s brodom koji je potonuo na dno Jadrana? "Prema mojim saznanjima, u ponedjeljak bi trebalo krenuti...."
